Drvenik Veli u trogirskom akvatoriju po popisu stanovništva iz 2021. godine ima 170 registriranih stanovnika, Drvenik Mali 117. Svi se oni sa svime opskrbljuju u Trogiru i šire. Jedino ljeti radu mali prehrambeni dućani s ograničenom ponudom. Ljeti popiju i kavu na trogirskoj rivi. Tu imaju prekrasan pogled, ne samo na starine, nego i na jahte čije posade redovno peru, zalijevaju vodom malo provu, malo krmu... Gledaju i pitaju se kad će tekuća voda na njihove otoke. 21. stoljeće je.
Još uvijek ovise o vodonoscu, prastaroj brodetini kojoj se ispumpaje voda do vodosprema, ako tko da struje za pumpu, jednom mjesečno, 85 m3 godišnje po stanovniku. Cijena je jednaka cijeni vode koju plaćaju i u Trogiru, ali to slabo tješi dok pome u vrtlu kopne, kad se turista hoće istuširati...
Voda iz Krke
Gradonačelnik Trogira Ante Bilić kazao nam je kako se radi na zatvaranju financijske konstrukcije te da bi radovi mogi početi u sljedećoj godini. Voda će biti iz Krke, a s kopna će krenuti od Vinišća.
- Sustavi su još negdi 2007. i 2008. napravljeni na Drveniku Velom i Malom. Postoje dvi vodospreme i magistralni cjevovodi. Isto, na Malom Drveniku postoji jedna vodosprema s glavnim cjevovodima i to se sve testiralo. Tada nije postojala mogućnost dovoda vode s kopna. U međuvremenu su se stvorili uvjeti. Naknadno se dovela voda iz pravca Šibenika s Krke, do Rogoznice, Marine i Vinišća. Naručili smo projektnu dokumentaciju koja je napravljena: idejni i glavni projekt, a u lipnju pravomoćna građevinska dozvola. Dokumentacija je koštala milijun kuna, a platio je Grad Trogir i Splitsko - dalmatinska županija.
Prije dva tjedna sam bio u Ministarstvu regionalnog razvoja, Upravi za otoke. Projekt dovoda vode s kopna vrijedan je 5,5 milijuna eura, a plan je dovesti vodu iz Vinišća do Drvenika Velog, a od njega do Malog. Još će se neki cjevovodi napraviti po oba otoka.
Radimo na zatvaranju financijske konstrukcije. Ranije radove su platile Hrvatske vode, Ministarstvo mora, infrastrukture i Grad Trogir i Županija. Ideja je da se opet udruže snage. Kontaktirani su svi, Županija nas konstantno prati, Ministarstvo regionalnog, Ministarstvo mora, Hrvatske vode pa da se krene, uđe u plan nabave i krene u radove. Ako sve bude po planu nadam se da će iduće godine krenuti radovi.
Trajat će
Naravno, da će se i postojeći izgrađeni sustav ispitati jer se mora dobiti sanitarna ispravnost. A spajanje domaćinstava, priključci... to će trajat neko vrijeme. Netko ima gustirne pa će samo prespojiti. Sve se to sada riješava npr. u Vinišću. Imat će za prvu ruku hidrante doke ne pospajaju svima po kućama.
Država i sad financira razliku od tržišne cijene i troškova vodonosca za oba Drvenika. To je 200.000 eura godišnje. U deset godina da se digao kredit, u mjesto da se plaća vodonosac skupilo bi se 2 milijuna eura za uložit u sustav. Stoga mislim da neće biti toliki problem zatvoriti financijsku konstrukciju - optimističan je Bilić.
Vele i Male želje
Dok se cijevi ne polože po dnu od Vinišća do otoka, ispita i dogradi postojeći sustav jednu malu želju imaju u Zirona.org - Građanskoj inicijativi za razvoj Drvenika Velog.
"Naša želja je da se vodoopskrbni sustav pokrene, odnosno da ga vodonosac redovito puni, kao tranzitno rješenje dok se cjevovod Kopno - Drvenik kao i sekundarna mreža hidranata do svake kuće ne sagradi.
Obnova starih vodnih resursa poput naših gustirni u Selu i Grabulama, koje su izgrađene u doba Austro-Ugarske, sada bi mogla biti ključna za održivost otoka. Te gustirne, koje su služile generacijama prije nas, predstavljaju vrijedan dio naše povijesti, ali i potencijalnu pomoć za izazove s vodom u 21. stoljeću sve dok se ne uspostavi trajni vodovod s kopna.
S obzirom na to da voda postaje jedan od najvažnijih resursa našeg doba, obnova ovih starih gustirni mogla bi osigurati opskrbu vodom. Ulaganjem u njihovu revitalizaciju, ne samo da bismo sačuvali dio naše baštine, već bismo također stvorili još jedno održivo rješenje za buduće generacije koje se suočavaju s globalnim izazovima povezanima s vodom", javnosti se obratila Nives Meštrović.
