Anita Gamulin imenovana je pročelnicom splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture krajem 2024. godine i zamjenila je dugogodišnjeg konzervatora dr. Radoslava Bužančića u vrijeme velikih otkrića u Stobreču i Solinu. Rođena je 1960. godine u Splitu i diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1986. godine radi u Regionalnom zavodu za graditeljsko nasljeđe kao arhitektica - konzervatorica.
Iza vas su gotovo 40 godina rada i od prije 5 godina vlasnica ste nagrade "Vicko Andrić" za obnovu hvarskog arsenala i kazališta i nagrade za europsku kulturnu baštinu Europa Nostra. Od početka studenog vodite splitski Konzervatorski odjel. Vaši prethodnici bili su prilično zatvoreni za javnost. Hoće li tu doći do promjena?
- Cilj mi je učiniti djelovanje Konzervatorskog odjela u Splitu transparentnima i rado ćemo predstaviti radove koje provodimo, a riječ je o brojnim zahvatima na kulturnim dobrima koji se financiraju putem godišnjeg Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, a obuhvaćaju zaštitne radove obnove nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara, kao i postupke čuvanja i revitalizacije nematerijalne baštine.
Na raspolaganju
Od splitske gradske uprave u proteklom periodu često su upućivane strelice konzervatorskom odjelu da odobrava svaki zahtjev za prenamjenom djelatnosti poslovnih prostora u staroj gradskoj jezgri bez ikakvih kriterija i na štetu javnog interesa. Koliko su te kritike opravdane i hoće li vašim imenovanjem doći do "otopljavanja odnosa"?
- Već u ponedjeljak imamo prvi zajednički sastanak s gradskom upravom Splita, a od početka mog mandata uspostavljena je uska suradnja s Muzejom grada Splita kako na radovima obnove zgrade samog muzeja (gotička Papalićeva palača), tako i na zahvatima planiranim u Dioklecijanovim podrumima. Za sve potrebne gradske programe stojimo na raspolaganju kao stručna pomoć.
Koji su mogući scenariji s važnim recentnim arheološkim nalazištima u Stobreču i Solinu na predjelu Zgon?
- Svakom arheološkom lokalitetu pristupamo pojedinačno, s obzirom na specifične arheološke nalaze, njihovu vrijednost i valorizaciju. U Stobreču je u tijeku nastavak arheoloških istraživanja, očekuje se dovršetak ovogodišnje kampanje nakon koje istraživač treba dostaviti arheološki izvještaj s valorizacijom nalaza temeljem koje će se donijeti odluka o daljnjem postupanju. Vrijednost grčkog bedema je neosporna i u budućnosti se očekuje njegova prezentacija.
Na Zgonu se dovršavaju arheološka istraživanja koja su pokazala antičku infrastrukturu (kanale) i ostatke građevine vjerojatno javne namjene s mozaicima. Predviđeno je podizanje mozaika i njegova restauracija te buduća prezentacija u javnom prostoru grada u neposrednoj blizini lokaliteta (budući vrtić ili škola). Investitor je upućen na izradu izmjene i dopune glavnog projekta koji će se prilagoditi arheološkim nalazima na način da se isti dijelom zaštite i zatrpaju, a dijelom prezentiraju na parceli.
Nepristrana valorizacija
Koliko je po vašem mišljenju dobro rješenje da investitori financiraju arheološke radove? Je li, kad su u pitanju privatne parcele moguća korupcija, da se nalazi proglase manje važnim nego što to jesu kako bi se pogodovalo investitoru?
- Prepoznat je teret financiranja arheoloških istraživanja za građane, fizičke osobe koji ulažu u vlastitu nekretninu na području zaštićenih arheoloških nalazišta. Današnjim izglasavanjem u Hrvatskom saboru, odnosno usvajanjem novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara isto će se izmijeniti na način da Zakon predviđa financiranje arheoloških istraživanja iz državnog proračuna za fizičke osobe koje planiraju graditi za potrebe vlastitog stanovanja.
Mišljenja sam da služba profesionalno obavlja povjereni joj posao, a funkcija je nadležnog konzervatorskog nadzora nepristrana valorizacija nalaza i daljnje smjernice za postupanje koje iz iste proizlaze, kako prema istraživačima arheoloških nalazišta, tako i prema investitorima.
Sredinom prošlog stoljeća mnoge splitske stanove krasile su amfore. Vadilo ih se iz mora kao prstace. U kojoj su fazi podvodna arheološka istraživanja između Gusara i Lore? Navodno lokaliteti nisu dovoljno zaštićeni.
- Posljednja arheološka istraživanja na lokalitetu u Spinutu proveo je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika 2022. godine, nakon čega je postavljena zaštitna mreža preko arheoloških ostataka u svrhu zaštite nalazišta. Daljnja istraživanja ovise o programu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika.
Do sada je registriran veliki broj amfora koje se nalaze u privatnom vlasništvu. Na ovaj je način postignut kompromis kojim je Ministarstvo kulture i medija dobilo uvid u broj i tipologiju amfora, te je na taj način omogućena kontrola bespravne trgovine arheološkim materijalom.
Revitalizacija ophoda
Desetljećima se priča kako Dioklecijanova palača zaslužuje turističku šetnicu po zidinama kao u Dubrovniku. Je li vrijeme za demistifikaciju, je li to uopće slično i izvedivo?
- Nismo nikada zamišljali da je splitski ophod usporediv sa dubrovačkim zidinama, jer je riječ o posve različitom razdoblju i tipologiji utvrđivanja. Ideja revitalizacije ophoda po zidinama Dioklecijanove palače traje još od 80-ih godina 20. stoljeća, a pokrenuo ju je Jerko Marasović. Potez ophoda na dijelu sjevernih zidina realiziran je oko 2008. godine. Gotovi su projekti za ophod duž čitavog istočnog zida, a čeka se građevinska dozvola za sjeverni dio istočnog zida. U sklopu EU projekta uređuje se jugoistočna kula Dioklecijanove palače, zgrada u Lukačićevoj 5 te se obnavlja istočna lođa na južnom pročelju palače. Uređuje se šetnica na vrhu istočnog zida u potezu od jugoistočne kule do Srebrnih vrata, čime bi se mogao objediniti ophod duž čitavog sjevernog i istočnog zida, a ostaje za realizaciju dio južnog zida. Osim budućeg kulturno - turističkog sadržaja, projekt je namijenjen ne samo turistima već i domicilnom stanovništvu te donosi i druge dobrobiti kao što su sanacija vrha zida i pročelja palače te uklanjanje zatečenih neprimjerenih sadržaja u zoni šetnice. Projekt se odvija fazno, ali već postoje značajni rezultati koji će kroz izvjesno vrijeme objediniti šetnicu u jednu cjelinu.
Splitski Stari, Glavni pazar zaštićeno je kulturno dobro. Krenulo se u radove uređenja, uklonjeni su betonski stolovi u južnom dijelu Pazara i svi trgovački šatori uz istočno pročelje Palače. Što Splićani mogu dalje očekivati?
- Grad Split je upravo ugovorio arheološka istraživanja u južnom dijelu istočnog zida Dioklecijanove palače, gdje se očekuju nalazi kvadratične kule, a uskoro se očekuju i arheološka istraživanja u širem potezu, od sjeveroistočne kule do ulaza u grad kroz Mletačka vrata na istočnom zidu. Inicijativom grada ovaj širi obuhvat istraživanja u jedom dijelu predstavlja reviziju ranijih istraživanja, a dijelom obuhvaća prostor koji se do sada nije istraživao, pa će donijeti nove spoznaje, sve kako bi se sveobuhvatno valorizirali i prezentirali ostaci kula uz istočni Dioklecijanov zid.
Južne trase trogirske
Kako vidite situaciju s gradnjom tunela Kozjak i pripadajućim južnim trasama do Kambelovca. Očekujete li tu posla za konzervatore jer protivnici su glasni da se ruši hrvatska baština?
- KO Split nadležan je isključivo za lokalitete na području sjeverno od tunela, na području Vučevica. Kako na predmetnom obuhvatu nema arheoloških lokaliteta, tek je u manjem dijelu obuhvata propisan arheološki nadzor. Ostalo područje predmetne trase u nadležnosti je KO Trogir.
Vaš Konzervatorski odjel ne pokriva samo Split i okolicu. Kavih ima konzervatorskih aktivnosti u Dalmatinskoj zagori, Trilju, Sinju...?
- Na Gardunu u Trilju dugi niz godina traju sustavna arheološka istraživanja rimskog vojnog logora. U Sinju se na glavnoj Pjaci izrađuje projekt budućeg muzeja koji će prezentirati fundus pokretne građe Franjevačkog samostana BDM. U Makarskoj se na položaju sv. Petar izrađuje projekt arheološke prezentacije Justinijanove utvrde u sklopu budućeg arheološkog parka. Prvi put je na programu zaštitnih radova i utvrda u Drveniku, Općina Gradac, čije se prvo arheološko istraživanje očekuje tijekom 2025. godine. Završeno je istraživanje i sanacija dvojnih crkva Sv. Antuna Opata i sv. Stjepana u Jesenicama.
U Omišu je dovršena dokumentacija za obnovu tvrđave Mirabela, a kontinuirano traju arheološka istraživanja starokršćanske bazilike sv. Eufemije u Brzetu. U tijeku su arheološka istraživanja na srednjovjekovnoj tvrđavi Prozor u Vrlici, gdje će se nastaviti sanacija tvrđave, dok je Česma u Vrlici sanirana i prezentirana. Dovršena je prezentacija ostataka crkve sv. Petra u Nečujmu, a u tijeku je rekonstrukcija ljetnikovca u kojem je boravio Marko Marulić.
U tijeku je sanacija i arheološko istraživanje crkve sv. Petra na Kamenu, a lokalitet se smatra najjužnijim templarskim samostanom na našem području. U Povljima na Braču je u tijeku opsežan konzervatorski i konstruktivni zahvat sanacije starokršćanske bazilike. Tijekom provođenja radova infrastrukturne obnove u Starom Gradu istraženi su značajni arheološki nalazi iz helenističkog, rimskog i srednjovjekovnog perioda kao i nalazi obrambenih zidina grada.
Kontinuirano traje sanacija većeg broja sakralnih građevina u Hvaru, Starom gradu i Vrboskoj. U Hvaru je u pripremi i sanacija i rekonstrukcije Mletačke bolnice i utvrde baterije za buduću kulturnu i javnu namjenu. U ovom nizu su istaknuta samo najznačajnija kulturna dobra s duge liste kulturnih dobara koja se svake godine financiraju iz programa zaštitnih radova Ministarstva kulture i medija, a konzervatori prate i sve radove na pojedinačno registriranim kulturnim dobrima koja se saniraju i rekonstruiraju iz drugih izvora.
