Ekonomski institut Zagreb izradio je analizu poslovanjana mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u RH u 2021. godinu, te utjecaj sve većih cijena energenata. Analiza je rađena za platformu Uplift.hr, namijenjenu MMS poduzećima.
"Ukupno gledajući, 2021, godina bila je dobra godina za hrvatsko gospodarstvo, pa tako i za male poduzetnike koji su se upravo usred Covid-19 krize pokazali izuzetno otpornima", kazala je Maruška Vizek s Ekonomskog Instituta, Zagreb koji je studiju proveo ekskluzivno za Uplift.hr. Bruto domaći proizvod u 2021. povećan je za 10,2 posto, nakon što je godinu dana prije zbog pandemije zabilježio pad od 8,1 posto.
"Najjači udar pandemijske krize ostvaren je tijekom 2020. godine", kaže Vizek i dodaje da je lanjska 2021. godina, osim još nešto otežanih uvjeta poslovanja zbog pandemije, bila popraćena neizvjesnostima povezanima s dobavnim lancima i znatnijim rastom cijena energenata. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2021. godine je cijena energije za poduzeća bila u prosjeku za 32,7 posto veća u odnosu na 2020., što se odrazilo i na poslovanje malih poduzeća, čiji su se rashodi za energiju u 2021. povećali za 18,6 posto u odnosu na 2020.
Mali i dalje rastu
Kada se pogleda poslovanje malih poduzeća od 2019., do 2021. godine, usprkos svim izazovima i krizama, njihov broj raste. I posluju dobro: podaci pokazuju da raste ukupna imovina malih poduzeća, broj zaposlenika, masa isplaćenih neto plaća, ukupni prihodi i rashodi poduzetnika, objedinjena neto dobit poduzetnika te izvoz. Smanjen je gubitak onih poduzetnika koji su ostvarili gubitke, a ujedno je povećan dobitak onih poduzetnika koji su ostvarili dobitke. U brojkama, to znači 4.372 privatnih malih poduzeća više nego u 2020 godini, a ta su poduzeća imala 48,7 milijardi kuna više imovine te su isplatila 3,2 milijardi kuna više za neto plaće. U 2021. je u privatnim malim poduzećima rasla i prosječna neto plaća te je iznosila 5.542 kuna, a ona je u prošloj godini iznosila 5.499 kuna. Ostvaren je i znatan rast zaposlenika: u 2021. godini male su tvrtke zapošljavale 653.000 ljudi, a njihov je broj u pandemijskoj 2020. iznosio 609.000.
Mala su se poduzeća pokazala otpornima: nadoknadila su gubitak iz prethodne recesijske godine te u 2021. zaposlila dodatnih 20.994 ljudi. Rasli su i ukupni prihodi, i to na 543 milijarde kuna (prethodno 452 milijarde). Smanjene su dugoročne obveze za 2,7 milijardi kuna, no povećane su kratkoročne obveze za 21 milijardu kuna.
Čime se bave mali?
Najveći broj malih poduzetnika u Hrvatskoj pripada djelatnosti trgovine na veliko i malo, njih ukupno 28,3 tisuća. Oni su u 2021. ostvarili ukupno 182 milijarde kuna prihoda i zaposlili ukupno 121,5 tisuća radnika. Slijede zatim mikropoduzetnici te mali i srednji poduzetnici registrirani u stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti kojih ima 22,6 tisuća i koji su u 2021. ostvarili 34,8 milijarde kuna prihoda te ukupno zaposlili 63,5 tisuća radnika. U tu skupinu spada djelatnosti poput računovodstva, arhitekture, upravljačkih poslova, odnosa s javnošću, marketinga, fotografije, prevoditeljstva i veterinarstva. Nešto se više od 18,6 tisuća malih poduzetnika bavi građevinarstvom. Oni su u 2021. ostvarili 56 milijardi kuna prihoda te su zapošljavali ukupno 95,4 tisuća ljudi. U sklopu prerađivačke industrije posluje daljnjih 15,3 tisuća malih poduzetnika koji zapošljavaju 150,8 tisuća ljudi, a u djelatnosti hotela i restorana ih ima 13,2 tisuće te zapošljavaju više od 56 tisuća ljudi. Mali poduzetnici su dobro zastupljeni i u djelatnosti informacija i komunikacija, u kojoj je u 2021. bilo registrirano ukupno 7,6 tisuća poduzeća s 32,4 tisuće radnih mjesta.
Mali poduzetnici u svim su djelatnostima osim financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja ostvarili ujedno povećanje broja zaposlenika i povećanje ukupnih prihoda. Financijska djelatnost i djelatnost osiguranja jedina je smanjila broj zaposlenika za 3,8 posto uz znatan rasta prihoda od 34,8 posto. Posebno se ističe djelatnost opskrbe električnom energijom u kojoj su mali poduzetnici zaposlili 18,7 novih djelatnika uz rast prihoda od 113,5 posto. Dvoznamenkaste stope rasta i zaposlenosti i ukupnih prihoda bilježe još i mali poduzetnici u opskrbi vodom i gospodarenju otpadom, građevinarstvu, hotelima i restoranima, informacijskom i komunikacijskom sektoru, poslovanju nekretninama, zdravstvenoj zaštiti te umjetnosti, zabavi i rekreaciji.
Energija u fokusu
Rast se cijena energije od 32,7 posto u 2021. odrazio i na povećanje rashoda za energiju malih poduzetnika koji su u 2021. iznosili 10,6 milijardi kuna, što je za 1,7 milijardi kuna više u odnosu na 2020. U 2021. rashodi su za energiju iznosili 2,1 posto ukupnih rashoda i 40 posto neto objedinjene dobiti tih poduzetnika. Prosječni je godišnji trošak energije za MMS poduzeće u 2021. iznosio 74,5 tisuće kuna, a u 2020. taj je trošak u prosjeku iznosio 64,8 tisuća kuna, dakle, povećao se za 15 posto.
Oporavak ekonomske aktivnosti odrazio se i na objedinjenu neto dobit onih malih poduzeća koja su ostvarivala dobit pa je iznos njihove neto dobiti porastao s 31,49 milijardu kuna u 2020. na 42,28 milijardu kuna u 2021. Smanjio se istodobno i gubitak onih poduzetnika koji su ostvarili neto gubitke, pa je čitav sektor, jednom kad se objedine neto dobiti MMS dobitaša s neto gubitcima gubitaša, zabilježio znatno povećanje objedinjene neto dobiti s 12,9 na čak 29,5 milijardi kuna. Došlo je i do znatnog rasta prihoda od prodaje roba i usluga u inozemstvu koji su se u 2021. povećali na 117,5 milijardi kuna, a godinu su dana prije iznosili 87 milijardi kuna.
Povećanje rashoda za energiju u 2021. ovisilo je o veličini poduzeća. Prosječan je rast cijena energije za tvrtke od 32,7 posto stoga povećao rashode za energiju mikropoduzeća za 8,6 posto, malih poduzeća za 20,5 posto, a srednjih poduzeća za 25,2 posto.
Rashodi za energiju stoga su u 2021. u srednjim poduzećima iznosili ukupno 44,1 milijardu kuna, odnosno 23,2 milijuna kuna po poduzeću. U malim su poduzećima rashodi za energiju iznosili 3,8 milijardi kuna, odnosno 305.000 kuna po poduzeću. U mikropoduzećima su rashodi za energiju iznosili 2,9 milijardi kuna, odnosno 21.000 kuna po poduzeću.
Srednja podložnija promjenama cijena
Srednja su poduzeća ujedno i nešto podložnija promjenama cijena energenata od malih poduzeća i mikropoduzeća. Naime, udio rashoda za energiju u ukupnim rashodima srednjih poduzeća iznosi 2,4 posto, a udio je troškova energije u ukupno ostvarenoj neto dobiti te skupine poduzeća 45 posto. Istodobno je udio rashoda za energiju u ukupnim rashodima malih poduzeća 2,0 posto, a njihov je udio u ukupno ostvarenoj neto dobiti 35 posto. I konačno, udio rashoda za energiju u ukupnim rashodima mikropoduzeća iznosi 1,9 posto, a njihov je udio u ukupno ostvarenoj neto dobiti te skupine poduzeća 29 posto. Može se stoga zaključiti da se rast troškova energije u 2021. najsnažnije prelio na srednja poduzeća koja iskazuju i najveći energetski intenzitet i najveću izloženost njihove profitabilnosti na povećanje povećanja troškova energije.
S obzirom na trendove, i na činjenicu da su u prvih 7 mjeseci 2022. godine troškovi energije porasli za čak 80,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, energija i s njom povezani poslovni izazovi bit će vruća tema i u studiji sljedeće godine.
Studiju Ekonomskog instituta, Zagreb možete preuzeti na ovom linku.
