Nakon što smo prevladali zabludu o padu nezaposlenosti obzirom da je to uvelike rezultat iseljavanja i kontinuiranog negativnog prirodnog priraštaja, došlo je vrijeme za razmatranje kretanja zaposlenosti.
Kretanje zaposlenosti je evaluacija javnog upravljanja
Zbog čega je važna ova tema političarima i građanima? Zato što ne postoji važnija uloga javnih politika od zapošljavanja. Najvažnija uloga političara je kroz porast zaposlenosti potaknuti kvalitetniji život građana. Kretanje zaposlenosti je svojevrsna evaluacija javnog upravljanja i programa političkih stranaka. Rast zaposlenosti je važan parametar, a ne toliko nezaposlenost, kako se do sada često mislilo. Stoga analize o nezaposlenosti treba uzimati s rezervom jer je pad glede tog pokazatelja najvećim dijelom uzrokovan odlaskom radno aktivnog stanovništva u inozemstvo, odnosno na EU tržište. Prvi je problem iz kojih izvora pratiti zaposlenost?
Različiti zavodi znače i različite metodologije prikupljanja podataka
Zavodi koji prikupljaju podatke o kretanjima na tržištu rada imaju različitu terminologiju, definiciju zaposlenosti i svoju metodologiju prikupljanja podataka. Objavljivanje podataka o zaposlenosti različitih zavoda može dovesti do konfuzije i subjektivnog tumačenja. Tome ne pridonose ni priznate greške, kao ova zadnja iz rujna 2017., koja se dogodila Državnom zavodu za statistiku. Zbog toga je Eurostat netočno obračunao podatke prema kojima Hrvatska ima najveći pad zaposlenosti u Europskoj uniji.
Od tri Zavoda koja prate kretanja na tržištu rada jedino je relevantan Državni zavod za statistiku. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ukazuje na one koje aktivno traže posao i na mjere aktivne politike zapošljavanja. HZZ ne treba uzimati u obzir, kao niti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji prikuplja podatke o osiguranicima. HZMO je najomiljeniji političarima jer osiguranike tumači kao zaposlene osobe, što ni u kojem slučaju nije isto. Broj osiguranika u apsolutnom broju je uvijek veći od broja zaposlenih. Osiguranici tako mogu biti i nezaposlene osobe koje ispunjavaju prava iz Zakona o mirovinskog osiguranju.
Državni zavod za statistiku za analize zaposlenosti koristi dvije metodologije prikupljanja podataka o zaposlenosti (JOOP obrazac i Anketa)
Drugi problem: dvije različite metodologije prikupljanja podataka daju oprečne rezultate. Razlika varira i u stotinu tisuća zaposlenih. Prikupljanje podataka o zaposlenosti preko JOPPD obrazaca podcjenjuje zaposlenost, a Anketa o radnoj snazi ju može precjenjivati.
1. Prikupljanje podataka o zaposlenima preko JOPPD obrazaca (jedinstveni obrazac poreza, prireza i doprinosa) provodi se tako da Porezna uprava dostavlja JOPPD obrasce Državnom zavodu za statistiku. Preko navedenih obrazaca se prate plaćanja doprinosa iz bruto plaće zaposlenih. JOPPD se počeo primjenjivati tek 2016. Stoga je kratka vremenska serija promatranih podataka, odnosno moguće je uspoređivati tek 2017. godinu s 2016. Kritika takvog načina prikupljanja podatake je što se analiza zaposlenosti radi iz sekundarnih podataka, koji su prikupljeni od strane Porezne uprave te postoji dosta usklađivanja oko obračunskih razdoblja (razlika oko privremenih i konačnih rezultata može biti i do 20 000 zaposlenih). Također, JOPPD obrasci isključuju dio zaposlenih koji ne ulaze u zbroj jer nemaju obvezu ispunjavanja JOPPD obrazaca kao npr. obrtnici paušalisti, pomorci ili oni koji rade u inozemstvu.
Iako je riječ podacima iz administrativnih izvora (JOPPD obrasci) koji se moraju još uskladiti i nisu konačni, možemo ih barem uzeti kao tendenciju kretanja zaposlenosti. Zaposlenost prema istima opada iz mjeseca u mjesec, dok istraživanje putem Ankete ukazuje na nešto sasvim drugo.
2. Prikupljanje podataka o zaposlenima putem Ankete o radnoj snazi koja je usklađena sa standardima odnosno smjernicama Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization- ILO) ukazuje na porast zaposlenih. Anketa omogućuje usporedivost pojedinih zemalja. Anketa o radnoj snazi definira zaposlenost kao osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi te osobe koje su u referentnom tjednu bile trenutačno odsutne s posla, a vratit će se na rad. Pokriva dosta široku populaciju: zaposlenike, samozaposlene i pomažuće članove. Rezultati Ankete o radnoj snazi donose se kvartalno. Na teren izlazi 160 anketara čiji rad organizira i kontrolira 28 kontrolora, uzorak je najmanje 5.000 kućanstva. S obzirom da je riječ o direktnom istraživanju ono duže i traje. Važnost Ankete je ta što ispravlja administrativne podatke (JOPPD obrasce) koji podcjenjuju zaposlenost.
Koliko je onda zaposlenost službeno porasla?
Pogledajmo kretanja 2017. u usporedbi s 2016. godinom. U prvom kvartalu 2017. broj zaposlenih je porastao za 1.000, a u drugom kvartalu 2017. za čak 26.000 zaposlenih.
Međutim, statistika može skrivati zamke. Kod istraživanja Anketom treba biti svjestan potencijalnih ograničenja. Ograničenja takvog anketnog pristupa istraživanja su sljedeća:
- najšira definicija zaposlenosti (zaposlena može biti kućanica ili bilo tko tko je nešto radio, a formalno nije zaposlen, npr. ako ste pomagali roditeljima čistiti apartmane tijekom turističke sezone),
- visoka razina subjektivnosti (na ispitaniku je kako percipira svoj rad),
- zahvaća sivu ekonomiju (i radi na crno se evidentira kao zaposlenost),
- reprezentativnost uzorka (uzorak je 5.000 kućanstava, a nisu sve županije u Hrvatskoj jednako razvijene),
- jednosatni rad (dovoljno je samo da sat vremena radite bilo koji posao i vodite se kao zaposlena osoba).
Koji su zaključci analize?
- Službeno zaposlenost raste i takva će se voditi prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO).
- Još uvijek ne znamo točan broj zaposlenih, pogotovo ako želimo znati koliko je iznosila prije mjesec dana.
- Potreban je konsenzus oko nacionalne definicije zaposlenosti.
- Zašto se ne može znati točan broj zaposlenih ukoliko postoji elektronički sustav evidentiranja zaposlenosti?
Rast zaposlenosti je lako potaknuti da se vidi kroz sve statističke metodologije
Centar za javne politike i ekonomske analize kroz projekt Poduzetnička inicijativa zagovara održiva rješenja koja kroz slobodno tržište mogu dovesti do povećanja zaposlenosti u Hrvatskoj. Smatramo kako je potrebno smanjivati porezno-regulatorni teret prekomjerne birokracije jer destimulira rad i investicije. Potrebno je odustati od učestalih najava i planiranja novih poreza. Osim s najviše razine, bitno je da i na svim lokalnim razinama dođe do promjene administrativnog pristupa i mentaliteta kako bi se nadvladali OTPORNICI prema investicijama i poduzetništvu. Također, kako svjedočimo digitalnoj revoluciji moramo prihvatiti činjenicu da će mnoga sadašnja radna mjesta nestati, dok će se nastajati neka nova. Zato je bitno da budemo vrlo otvoreni za aktivno stvaranje poslova budućnosti o kojima će ovisiti statistika zaposlenosti.