- Na temelju određenih znanstvenih pokazatelja, predviđanja su ukazivala da bi 2048. bilo značajno više plastike nego ribe u morima i oceanima. Po sadašnjim pokazateljima, čini se da će to biti i puno ranije. Jadransko more je posebno ugroženo, mi imamo strahoviti problem pretjeranog izlova ribe, rekla je Nataša Kalauz, direktorica WWF Adria za HRT u Dobro jutro, Hrvatska.
Ako nastavimo ovako, dodaje, dogodit će se da djeca rođena za 20-ak godina ribe više neće vidjeti.
Sada možemo, objašnjava Kalauz, zaustaviti daljnju degradaciju biološke raznolikosti - možemo sačuvati ovo što imamo, morat ćemo se ozbiljno klimatski adaptirati i promišljati naš cjelokupan stil života.
Osvrćući se na nalaze "Izvještaja o stanju planeta", generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini rekao je kako smo suočeni s dvjema kriznim situacijama izazvanim ljudskim djelovanjem - klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, koje ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
- Ovaj izvještaj iznosi šokantne brojke. Ako želimo zaustaviti i preokrenuti gubitak prirode te osigurati zdravu budućnost za ljude i prirodu, odgovor mora biti promjena sustava, poručio je.
Do sada najveća baza podataka koja obuhvaća gotovo 32.000 populacija 5230 vrsta, Indeks života na planetu, koji je u okviru izvještaja napravilo Londonsko zoološko društvo, pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama promatranih kralješnjaka u tropskim krajevima.
Izvještaj pokazuje kako su svuda u svijetu glavni uzroci smanjenja populacija divljih životinja degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, zagađenje, klimatske promjene i bolesti.
Neki od ovih uzroka utjecali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66 posto tijekom promatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55 posto u Aziji i Pacifiku.
WWF je izrazito zabrinut zbog ovog trenda jer je riječ o krajevima s najvećom bioraznolikošću na svijetu.
Podaci iz Indeksa posebno ukazuju na to da su između 1970. i 2018. promatrane populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i u predjelu Kariba opale u prosjeku za 94 posto.
Broj promatranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u prosjeku za 83 posto, po čemu ova grupa vrsta prednjači u odnosu na sve druge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opasnosti koje prijete promatranim vrstama migratornih riba.
Lambertini je rekao kako će svjetski čelnici na konferenciji o bioraznolikosti COP15 u prosincu imati priliku obnoviti narušen odnos sa svijetom prirode i osigurati održiviju budućnost uz ambiciozni globalni sporazum o bioraznolikosti, sličan Pariškom dogovoru.
- Neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji dovode do gubitka prirode, i financijsku podršku zemljama u razvoju, dodao je.
Kalauz je upozorila kako su i naše velike zvijeri - vuk, medvjed i ris - suočeni s problemom opstanka, a more nam je gotovo posve izlovljeno.
Poručila je kako je odgovornost na svima nama da nešto poduzmemo ako želimo zdrav planet za buduće generacije. To uključuje dekarbonizaciju svih sektora, ali i promjenu načina kako proizvodimo i konzumiramo proizvode, stanujemo, biramo prijevoz, hranimo se te kako upravljamo ograničenim prirodnim resursima.
