S negativnim posljedicama klimatskih promjena suočavamo se svakodnevno i one sve više pogađaju gospodarske djelatnosti poput poljoprivrede, ali i turizma koji je važan izvor prihoda za Hrvatsku. Stoga, nema više nema vremena za puno razgovora i odgađanja, već treba djelovati odmah i sad. Potreba hitnog upravljanja klimatskim promjenama odnosi se kako na kreatore politika i velike tvrtke koje su najveći emiteri ugljičnog dioksida tako i na sve građane koji, primjerice, rjeđom upotrebom automobila ili klima uređaja za rashlađivanje, mogu tom procesu dati svoj doprinos. Zaključci su to dvodnevne konferencije “Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama!” održane u Splitu okviru prekograničnog projekta AdriaClim kojega provodi ukupno 19 partnerskih organizacija iz Hrvatske i Italije i koji se financira iz EU programa Interreg Italija-Hrvatska.
Andrea Valentini iz Regionalne agencije za prevenciju, okoliš i energiju Emilia-Romagna (Arpae), inače vodećeg projektnog partnera, kazao je kako je konferencija vrlo važan događaj za suradnju Hrvatske i Italije jer osigurava razmjenu različitih iskustava i znanja vezanih uz zajedničko Jadransko more i obale od negativnog utjecaja klimatskih promjena.
- AdriaClim će pružiti odgovore na brojna pitanja vezana uz klimatske promjene i vještine važne za donositelje odluka o adaptacijskim planovima jer oni uglavnom nemaju specifične informacije o tome što se događa na terenu. Situacija je hitna i svakodnevno vidimo i živimo negativne efekte klimatskih promjena. Mislim da smo potrošili previše vremena na diskusiju umjesto da smo poduzeli konkretne korake u smjeru prilagodbe klimatskim promjenama. Poruka je da nemamo vremena jer smo već predaleko odmaknuli i moramo djelovati. Djelovanje je ključna riječ, istaknuo je Valentini.
Lidija Srnec iz Odjel za klimatologiju u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) osvrnula se na utjecaj klimatskih promjena na turizam i najavila ljeto s vrlo visokim temperaturama.
- Glavni utjecaj klimatskih promjena na turizam se očituje porastom temperature zraka. Već sad smo vidjeli da će naša tipična sezona u srpnju i kolovozu biti pretopla. Imat ćemo veliki broj ljudi na jednoj lokaciji pri tim visokim temperaturama i ukoliko ne bude oborina, što također očekujemo, taj turizam ljeti neće biti održiv. Tu bi se trebali moći nekako prilagoditi, a to znači razvijati predsezonski i podsezonski turizam jer naša obala to može. Međutim, to nije tako jednostavno jer su školski praznici baš tijekom sezone. Početak školske godine nije jednostavno prolongirati, a da li će to biti na razini Hrvatske ili samo nekih županija, treba razmisliti. To je najočitiji primjer što će se dešavati u turizmu, kazala je Srnec i poručila kako je najvažnije raditi na smanjenju emisije stakleničkih plinova.
Da bi smanjili emisiju stakleničkih plinova, ljudi bi trebali što manje koristiti automobile i klima uređaje ljeti te osigurati prirodno provjetravanje. Kako je kazala, trebalo bi promišljati i na taj način ulagati u budućnost.
- To mogu biti nekakvi zeleni krovovi ili sadnja drveća u parkovima. Postoje neki sitni koraci koje naravno neće dati odmah rezultate. Mi već stotinjak godina govorimo da postoje klimatske promjene, a posljednjih 10-ak do 20 je vrlo izvjesno da je upravo antropogeni učinak kriv za te klimatske promjene. Stoga ne možemo očekivati da ćemo taj problem riješiti sutra, ali postoje neke sitne stvari koje svaki pojedinac može napraviti, a koje mogu doprinijeti promjeni na bolje. Isto tako i lokalni donositelji odluka na nacionalnoj i županijskoj razini, moraju donijeti regulative kojih ćemo se zakonski morati držati jer to najviše može pridonijeti promjeni. Zapravo, potrebno je promijeniti cijeli način funkcioniranja na nacionalnoj i regionalnoj razini jer Hrvatska nije jedina u tome, već je to globalni problem, pojasnila je Srnec.
Kristijan Horvath, načelnik Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj pri Državnom hidrometeorološkom zavodu ocijenio je kako je AdriaClim konferencija pokazala da je nužna suradnja kako samih meteorologa, tako i onih koji upotrebljavaju meteorološku informaciju za procjene rizika i izradu planova prilagodbe klimatskim promjenama.
- Bez političke potpore ne može se ništa i jedna od stvari koje su nužne je pojačati monitoring sadašnjeg vremena i klime da bismo znali kakvo će biti vrijeme za nekoliko dana unaprijed ili klima za nekoliko desetljeća. Dosadašnji podaci nam pokazuju da je Hrvatska jedna od zemalja koja je najizloženija štetama od vremenskih i klimatski ekstrema. Jedan od razloga je što imamo klimatski vrlo razvedenu zemlju sa maritimnom, planinskom, kontinentalnom klimatskom zonom od kojih svaka ima svoje specifičnosti tako da su ekstremi dosta česti kod nas. Prostora za poboljšanje sigurno može biti u upravljanju tim ekstremima što je dosta složen postupak u kojem je kvalitetna meteorološka bitan dio. Također, čini mi se da ne bi bilo loše još više intenzivirati politike upravljanja rizicima koje se često tiču sustava upozoravanja na opasne vremenske pojave i sustave prilagodbe klimatskim promjenama. Alati, metode, informacije koje mi dajemo za potporu ovim politikama su dosta srodne. Iz meteorološke perspektive, a i iz perspektive odgovora na vremenske ili klimatske ekstreme i pojave, jača integracija ovih politika je nešto što nas očekuje u budućnosti, kazao je Horvath.
Vezano za vremenske i klimatske ekstreme, dodao je kako je važno da na njima i njihovu upravljanju radimo već sada, danas.
- Ukoliko se fokusiramo samo na klimatske promjene koje će se manifestirati samo kroz 30, 50 ili 100 godina, intuitivno ćemo misliti da imamo vremena za odluke. Međutim, štete koje imamo već danas i problemi s kojima se susreću razni sektori u našem gospodarstvu, u poljoprivredi, energetici ili vodnom gospodarstvu, zaista zahtijevaju da djelujemo sada i dane odgađamo odluke o prilagodbi našeg društva klimatskim promjenama, poručio je Horvath i dodao kako Hrvatska najviše štete ima u poljoprivredi od suša, poplava, tuča i mraza.
Tijekom izlaganja i rasprave, sudionici skupa složili su se kako je važno da se prilagodbe klimatskim promjenama rade s kvalitetnim meteorološkim i klimatskim informacijama. U protivnom, kako su upozorili, može doći do rizika pogrešne adaptacije i pogrešnog upravljanja rizicima što u konačnici može otežati cijeli proces prilagodbe sadašnjeg društva u društvo koje bi trebalo postati klimatski neutralno i otporno na vremenske i klimatske ekstreme.