Broj novozaraženih pada četvrti tjedan za redom. U posljednja 24 sata imamo 4751 slučaj, što je gotovo tri tisuće manje nego prije mjesec dana. Preminule su 54 osobe od kojih 37 nije cijepljeno.
Uskoro će godina dana od početka cijepljenja, a u Hrvatskoj je uz prvi slučaj potvrđene smrti, još šest tisuća prijava nuspojava. Koje su najčešće, donosi RTL.
Hrvatska računica kaže da je na 10.000 doza prijavljeno 14 sumnji na nuspojave.
Željana Margan Koletić, voditeljica Odsjeka za farmakovigilanciju HALMED-a:
"Što se tiče ozbiljnih nuspojava koje se javljaju vrlo rijetko, a odnose se na određenu vrstu cjepiva, do sada smo za mRNA cjepiva zabilježili prijave upale srčanog mišića i srčane ovojnice, odnosno miokarditisa i perikarditisa, teških alergijskih reakcija i paraliza ličnog živca."
Do sad je potrošeno više od 4 milijuna doza cjepiva i potvrđena prva smrt.
"Što se tiče vektorskih cjepiva, do sada smo zabilježili sindrom tromboze sa trombocitopenijom, koji je jučer nažalost ocijenjen sa smrtnim ishodom, a zatim druge poremećaje zgrušavanja krvi, u kojima nije bio zabilježen pad krvih pločica, odnosno trombocitopenija, te rijedak autoimuni poremećaj Guillain-Barréov sindrom", dodala je Margan Koletić
Od ukupno 5859 svih prijava nuspojava, na Pfizer ih se odnosilo 3268, na AstraZenecu 1584, na Modernu 675, na Johnson & Johnson 324 i osam prijava za koje nije zaprimljena informacija o proizvođaču.
Postoje i oni koji su nakon prve doze imali takvu reakciju da drugu dozu nisu smjeli primiti.
Dijana Mayer, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:
"Nemamo točan podatak, ali prema literaturi, isto je kao i u ostalim zemljama, tih ljudi je manje od dva posto koji baš nikako nisu mogli dobiti drugu dozu zbog takvih nuspojava nakon prve."
Od najčešće prijavljenih nuspojava, 78,5 posto nisu ozbiljne, npr. povišena tjelesna temperatura, bol na mjestu primjene, glavobolja. 21,5 posto je ozbiljnih, npr. oticanje lica, grla ili jezika, poteškoće s disanjem ili gutanjem.
Intenzivno se prate i kontakti osoba zaraženih omikronom. Zasad su tri slučaja u Hrvatskoj, izmijenjene su preporuke za izolaciju.
"Kad postavimo sumnju da bi mogao biti omikron, onda bliski kontakti idu u karantenu 14 dana, a uzorak onda se šalje na sekvencioniranje", kazala je Mayer, a na pitanje koliko treba do rezultata, odgovorila je: "Dva do tri dana."
Ako nije omikron, izolacija je 10 dana. Neovisno o cijepljenju, ide se u karantenu uz testiranje na početku i na kraju. I u Nastavnom zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar prate zaražene.
Jasmina Vraneš, voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju NZJZ Dr. Andrija Štampar:
"Ako postoji neka sumnja kontakt sa zaraženom osobom, onda radimo i dodatni PCR test. Ovaj PCR koji će detektirati SARS-COV 2 nije isti kao ovaj koji traži mutacije. Sad kad znamo točno o čemu se radi, sad nam je lako napraviti PCR na te specifične mutacije na omikron."
Vraneš kaže, može se očekivati da će do proljeća u svim europskim zemljama omikron biti dominantna varijanta, a to bi značilo i početak petog vala.
