Prije 39 godina na blagdan Gospe Karmelske, u jednoj ruševnoj i napuštenoj kući dobivenoj od grada na korištenje, u gradiću Saluzzo, pokrajina Cuneo u Piemontu na sjeveru Italije, časna sestra Elvira Petrozzi, danas poznata kao Majka Elvira, osnovala je Zajednicu Cenacolo.
Otad pa sve do danas ta zajednica je mjesto gdje mahom dolaze mladi ljudi koji su podlegli brojnim ovisnostima. Nekada je to najčeće bila droga, a danas sve više ovisnost o modernim tehnologijama. U Hrvatskoj postoji šest bratstva za mladiće i jedno bratstvo za djevojke, koje se nalazi u Vrbovcu. U Dalmaciji postoje dvije zajednice, jedna u Biogradu n/m i druga u Ugljanima kod Trilja. Ovu potonju posjetimo u vrijeme Božića te od njih otiđemo puna srca i energije koju dobijete od mladića koji su odlučili promijeniti svoj život.
"Sve ćemo animirati pjesmama sa zborom i gitarom, kako inače mi i radimo"
Majka Elvira je 1992. godine, za vrijeme ratnog vihora, hrabro odlučila doći u Hrvatsku i pokrenuti jednu priču. Danas je ta priča življa neko ikad, a rezultat su brojne spašene obitelji.
Ovog vikenda Zajednica Cenacolo obilježava 30 godina svog djelovanja na području Hrvatske, a na poseban način će jubilej obilježiti pripadnici zajednice iz Ugljana, točnije, Bratstva Gospe od zdravlja. Pripremljen je bogat program koji će se manifestirati u Sinju Trilju, a mi smo uoči obilježavanja porazgovarali s Joškom Hrvatićem, voditeljem kuće Bratovštine Gospe od zdravlja u Ugljanima.
Joško je u zajednicu stigao 1998. godine nakon što je došao do zida. Ulaskom u zajednicu promijenio mu se život i danas je otac svim mladićima koji dolaze po isto u ovo mjesto kod Trilja.
- Još uvijek smo u pripremama. Pripremamo dvoranu, binu, ozvučenje, dekoraciju i imamo probe. Treba ukrasiti oltar jer ćemo imati i misu. U Sinju ćemo uprizoriti misu zahvalnicu i molitveno duhovni program. Navečer ćemo imati euharistijsko bdijenje. Sutradan će misu održati nadbiskup u miru Marin Barišić. Što se tiče večernjeg programa, nako klanjanja ćemo imati nagovore, pjesme i vjerujem da će to biti jedna bogata večer. Izvest ćemo i jedan igrokaz, pogledati ćemo video koji će nas uvesti u euharistijsko klanjanje. Sve ćemo animirati pjesmama sa zborom i gitarom, kako inače mi i radimo - kratko nam je naveo Joško na početku razgovora.
"Ja bih momke koji su tu bili na početcima nazvao herojima. Oni su nam utabali put, podnijeli žrtvu jer nisu imali ničega"
Puno emocija ovih danas vlada u zajednici.
- Oni sve ovo doživljavaju emotivno. Neki od njih će vidjeti svoje obitelji. Doživljavaju sve to pozitivno. Obnovili smo kuću, zadnjih mjesec dana puno radimo i pomaže im sve ovo da budu življi i budniji. Neki imaju malo i straha od obitelji jer ima onih koji nisu vidjeli svoje otkad su ušli u zajednicu - kaže nam.
Od 1992. do 2022. se promijenilo puno toga.
- Na početku je bila velika žrtva i odricanje. Nisu imali ni kuću, spavalo se u šatorima, nije bilo providnosti, jelo se što se imalo. Pila se voda iz bunara tako da je bilo teško. Danas imamo puno više nego na početku, a isto tako duh koji je u zajednici još uvijek je u našoj kući. Vidimo da je momcima korisno i zdravo što se odriču ovdje. Nauče kako se izdignuti iz poteškoća i tako ojačati svoj karakter. Produbljuju svoju duhovnost. Žrtva pomaže da se od djeteta postane čovjek. Ja bih momke koji su tu bili na početcima nazvao herojima. Oni su nam utabali put, podnijeli žrtvu jer nisu imali ničega. Majka Elvira je rekla da nije bilo ničega, ali je bilo solidarnosti, prijateljstva i razumijevanja. Imali smo ništa, a imali smo sve - s ponosom nam priča ovaj nevjerojatni čovjek.
"Živimo u vremenima u kojima je mobitelj postao dio ljudskog tijela"
Ovi dani su za njih neuobičajeni. Imaju više kontakta s vanjskim svijetom, a predstavnike zajednice je primio i župan Blaženko Boban.
- Susreli smo se s županom gospodinom Blaženkom Bobanom i predsjednikom Županijske skupštine Matom Šimundićem. Svi ti ljudi čine dobre stvari. Uvijek se može više, ali iznenadio me njihov interes o majci Elviri i našoj zajednici. Više od sat vremena smo razgovarali. Bio je to razgovor koji je imao kičmu i osjetio sam njihov interes za naš rad. Zaključili su da se u nekim stvarima može i mora više, pogotovo što se tiče prevencije i edukacije - zadovoljno će nam.
Ovisnosti je sve više, pogotovo ovih modernih...
- Ima onih koji uz standardne ovisnosti došli tu zbog kocke i mobitela. Ali danas su svi više manje ovisni o mobitelu. I oni koji nisu ovisni, ovisni su. Živimo u vremenima u kojima je mobitelj postao dio ljudskog tijela. Nama dolaze ljudi koji su umiksani sa svim ovisnostima - priča nam Joško.
"Dragi prijatelji, otvorena srca vas pozivamo da nas podržite u molitvi"
Neizostavno pitanje je o tome što je posađeno u njihovom vrtu, kojeg vrijedi vidjeti.
- Tu su krumpiri, kapulica, luk... Sve je posađeno. Trebamo sada spremiti sijeno i naša dva momka su išla označiti prostor koji su nam dali ljudi da pokosimo. Pripremamo sve pomalo. Imamo jednog malog telčića, junicu, kravu, dvije svinje i kokoši - rekao nam je.
Na kraju je uputio poziv.
- Hvala našoj majci nebeskog Gospi Isusu na daru uskrsnuća. Hvala majci Elvira koja je imala hrabrosti da u godinama rata u Hrvatskoj dođe, ostane i pruži ruku svim potrebitima. Puno je obitelji spašeno zahvaljujući njenoj hrabrosti. Ona nam je posvjedočila da je Krist pobjednik i da nema smrti. Dragi prijatelji, otvorena srca vas pozivamo da nas podržite u molitvi. Tko želi doći i slaviti s nama uživo, otvorena su mu vrata - zaključio je Joško.
