Iako je razgovor sa Splitsko-dalmatinskim županom Blaženkom Bobanom o obavljenom, ali i planiranom poslu imao nekoliko jasno odvojenih tema - infrastruktura, zdravstvo, financije,... - praktički kroz sve teme provlačila se ista nit vodilja.
Preciznije, projekti u svim tim cjelinama 'naslonjeni' su, usmjereni prema istom cilju, rješavanju ili barem ublažavanju 'bijele kuge'! A ako ćemo pravo, rad na problemu demografije Boban je započeo dok mnogi još nisu ni znali što je to, dok je bio gradonačelnik Solina, koji se za njegovih mandata dičio titulom najmlađeg grada u Hrvatskoj.
Zbog toga i u komentiranju prvog pitanja, onog koji tišti najveći broj građana naše županije, o prometnoj infrastrukturi, župan Boban na koncu napominje kako su ceste koje se grade i demografski poticaj...
-Mladi će se puno lakše odlučiti zasnovati obitelj na djedovini, u zaleđu Kozjaka, kada su prometno povezani s gradovima gdje najčešće rade, nego kad te povezanosti nema. - naglašava Boban.
Na prometnoj infrastrukturi se radilo i proteklih godina, ali s obzirom na gužve, čini se nedovoljno. No, neke značajne investicije su uložene u nove pravce, na njima se stalno radi...
-Još je svježe sjećanje mojih obećanja da ću ‘šatorovat’ dok tunel Kozjak ne započne s radom jer smo već tada imali viziju drugog ulaza u Grad Split. I evo, tunel Kozjak je tu, idem prilično često na gradilište vidjeti dinamiku poslova i zaista napreduju jako dobro. Čeka nas spajanje na D8, na Jadransku magistralu, evo ima nekoliko dana da je i raspisan natječaj odnosno idejno rješenje za most Sveti Duje.
I ta multimodalna platforma na neki način je u svojoj cijelosti drugi ulaz u Grad Split. Kao drugi grad po veličini u RH, znam da konfiguracijski i geografski ‘nije zgodan’ kao neke druge lokalne zajednice jer je poluotok, ali moramo nalaziti rješenja, ne možemo samo govoriti nije zgodno!
Rješenje je tu, od čvora Vučevica do Jadranske magistrale sve je već ugovoreno i u izvođenju je, a sada još idejno rješenje samog mosta i tako ulazimo u centar grada.
To međutim nije jedini infrastrukturni projekt na području Splitsko-dalmatinske županije?
-Radovi na Širini u Solinu traju već neko vrijeme, radovi na rotoru Mravince su pri samom završetku, ugovoreni su radovi od tog rotora do TTTS-a, a s druge strane imamo most na Cetini, ugovoreni su radovi od mosta Komorjak do Dugog Rata gdje će biti izlaz.
Nacrti i projekti su pri samom kraju za nastavak Dugog Rata do TTTS-a, ali moramo brzo djelovati jer to je jedina prometnica kojoj je sada već zagarantirano financiranje iz EU sredstava zbog TNT mreže! Sigurno je da će to ići svojom dinamikom, a uvijek se postavlja pitanje je li moglo ranije? Svjesni smo svi da je moglo, ali bi u tom slučaju cijeli projekt, cijelu dionicu morali financirati iz vlastitih sredstava, a ovako je ipak lakše, jer to je vrlo zahtjevan projekt.
Multimodalnost zaobilaznice Split – Omiš zaslužna je dobrim dijelom za osiguranje tih EU sredstava...
-Ta cesta u konačnici se ‘otvara’ i otočanima, ne samo nama, s obzirom na luke. Svjedoci smo kako smo nedavno otvorili luku u Omišu koja će brzo postati luka za brzobrodsku liniju Omiš – Postira na Braču. To isto će se dogoditi i po dovršetku luke u Krilu Jesenice koja će biti trajektna luka. Projektna dokumentacija je gotova, čekamo raspisivanje javnog natječaja iz EU fondova kako bi osigurali sredstva jer je zaista zahtjevna financijski, ali nas to ne priječi da pripremne aktivnosti dovedemo do samog kraja u što skorijem roku.
Drugi infrastrukturni objekti, dužan sam spomenuti i reći da smo oduvijek govorili da su nam u županiji najbitnije četiri vertikale koje spajaju priobalje sa zagorom. Prva dakle upravo Vučevica, koja spaja kaštelansko zaleđe s Kaštelima i dalje prema Splitu druga brza cesta od Dugopolja do Sinja pa do granice s BiH, treća vertikala Makarsko primorje - Zagvozd – Imotski – granica s BiH te četvrta je iz Drvenika preko tunela Ravča do autoceste. Te četiri vertikale našu županiju čine jednim tijelom u prometnom smislu, fluktuirajućim, dnevnim migracijama, kako ljudi iz dalmatinske Zagore tako i u obrnutom smjeru.
Najbolji primjer nam je tunel Sv. Ilija kroz Biokovo. Danas je imotska Krajina u svim segmentima procvjetala, gospodarskim, ali i turističkim. Na području Imotske krajine je bilo oko 40-50 kuća za odmor i apartmana kad sam nastupio u svoj prvi mandat. Danas smo na preko 800!
I uglavnom je riječ o elitnim objektima, s bazenima, vrhunskih recenzija. Dovoljno je reći da je za vrijeme Covida veća posjećenost turista bila u Imotskoj krajini nego na Makarskom primorju. I jedan dobar dio ‘zasluga’ za taj preobražaj Dalmatinske zagore u Provansu – a bilo je skeptika – nosi tunel Sv. Ilija, pogotovo činjenica da je besplatan za sve!
Tu dolazi do sinergijskih učinaka novih prometnica na demografiju i popularizaciju dalmatinskog sela?
Kao što je tunel Sv Ilija donio benefite, to isto će se dogoditi za ovaj zapadni dio naše županije. Što će mladom čovjeku iz Lećevice, Primorskog Doca, Prgometa trebati više kad će za 15-20 minuta stići u centar grada, u centar Kaštela, Solina ili Splita? Zato je ovo ne samo prometni, nego i demografski projekt! I to volim naglasiti, tunel će ih vratiti u Zagoru. Neće plaćati tisuću eura podstanarstva ako može na svojoj djedovini živjeti 15 minuta vožnje od centra grada… Moram napomenuti jer je nekako prošlo ‘ispod radara’, ali prošle godine statistički i Imotski i Sinj imaju demografski plus.
Luka u Komiži nije trajektna luka, ali je svejedno od iznimnog gospodarskog značaja?
Kad smo već kod lučke prometne infrastrukture, zaista smo napravili renesansu na području SDŽ. I ne smijem zaboraviti pruženu ruku Vlade RH u tom segmentu jer su nam vrata apsolutno otvorena kao što su i sada, za nastavak svih projekata. Pored luke u Omišu, Kaštel Starom, Sućurju, nadogradnja u Supetru, Starom gradu, mogao bih dugo nabrajati. Pred nama je, pored Krila Jesenica, luka u Bolu gdje smo upravo krenuli s radovima – financijski je to veći zahvat nego luka u Omišu. Čeka nas posao u Sutivanu i Pučišćima te Stomorska na Šolti kao i niz manjih zahvata. Luka u Milni je završena, čeka uporabnu dozvolu koja će biti za 15-ak dana, taman pred sezonu.
Volio bih staviti akcent na još jednu stvar: polako pada u zaborav luka ovdje u Brižinama koju smo otvorili kao gospodarski projekt, ali ono što je od posebnog značaja, od iznimnog geopolitičkog i geo-gospodarskog značaja je ribarska luka u Komiži. To je naše najisturenije mjesto i time osiguravamo našim ribarima da brzo djeluju na obali i na Jadranu i da na Komiži istovare ribu te se vraćaju na ribarske pozicije jer je očito da s druge strane Jadrana imaju brže ribarice…
Kako napreduje RCČO Lećevica, radovi su bili stali?
Županiji, ali primarno velikim urbanim sredinama pa tako i Gradu Splitu, izuzetno je aktualna tema zbrinjavanja otpada. Mi smo naravno svjesni da svaki projekt može brže i bolje, ali u slučaju Lećevice bilo je dosta objektivnih okolnosti koje su usporile dovršetak. U mom mandatu smo maksimalno zapeli i evo dovršili Prvu fazu.
Što potpada pod Prvu fazu te kada se očekuje nastavak radova te konačno otvaranje?
Što se tiče objekata, ploha za odlaganje otpada i infrastrukture, sve je kompletno riješeno. Čeka nas Druga faza, a to su postrojenja. Druga faza je međutim s obzirom na licitiranu cijenu prešla određeni financijski nivo i sada smo, zbog europskih normi, u obvezi provesti studij utjecaja na okoliš. Studija je izrađena, proslijeđena Ministarstvu, bila je javna rasprava, obavljen je javni uvid i sad Ministarstvo rješava primjedbe koje su stigle. Paralelno mi pripremamo natječajnu dokumentaciju za objavljivanje natječaja za Drugu fazu.
Moram međutim naglasiti da je RCČO samo jedan segment zbrinjavanja otpada. Nekako ispod radara prolazi činjenica da mi imamo i pretovarne stanice, jer puno ljudi komentira kako će odvoz otpada poskupjeti s obzirom na daljinu od centara… Ali baš zbog toga su pretovarne stanice koje su praktički cilj krajnjem korisniku: ostalo je briga RCČO Lećevica!
A pretovarne stanice imamo u Zagvozdu, Sinju, na Braču, Visu i imamo splitsku pretovarnu stanicu, koja nam još uvijek malo ‘šteka’ zbog pristupne ceste koju je Grad Split dužan realizirati. Sve druge napreduju dobrim tempom i bit će gotove u predviđenim rokovima.
Razina ispod pretovarnih stanica su reciklažna dvorišta. Oni su obaveza lokalnih zajednica, a neke lokalne zajednice s malo više ili malo manje uspjeha rade na tome (Kaštela, Omiš, Solin su primjeri koji dobro napreduju, Klis, Dugopolje su odradili reciklažno dvorište). A reciklažna dvorišta služe da bi građani prisvijestili sebi da na kućnom pragu treba odvajati otpad. Mnogi danas koji ne poznaju tematiku govore kako je Lećevica nema dovoljno kapaciteta – ima dovoljno ako ćemo mi po normama EU selektirat otpad na kućnom pragu! Dapače, onda ima i višak kapaciteta. No, prvo mi kao građani trebamo prisnažiti da trebamo odvajati otpad i da zato postoji cijeli lanac odvajanja… Problem otpada možemo regulirati samo sinergijom apsolutno svih uključenih, od građana preko lokalne zajednice, regionalne razine i naravno nacionalne.
Nedavno je otvorena nova ambulanta na Splitu 3. Tada je ravnatelj Doma zdravlja SDŽ Marko Rađa kazao da nemaju problema s većim gradskim sredinama, no da je udaljena mjesta teže adekvatno liječnički ‘pokriti’...
-Imamo jedinstveni Dom zdravlja što je u svemu tome dobro. Moramo voditi računa o svim segmentima zdravstva, od pučinskih otoka do sjevera, u trokutu 3V – Vis, Vrgorac, Vrlika.
U posljednje vrijeme smo puno napravili po pitanju materijalnih sredstava za ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu. Jedina smo županija koja ima četiri CT-a (Imotski, Makarska, Hvar i Split), uveli smo teleradiologiju što znači da na tim CT uređajima, a i drugim radiološkim uređajima, tehničar može očitati pacijentu nalaz iz splitske bolnice iako je pretraga obavljena na Hvaru recimo.
Što se tiče objekata, obnovili ih dosta, ali posebno je bitno što se tiče primarne zdravstvene zaštite – moramo voditi više računa o ljudima, odnosno kadrovima. Na tome će nam biti fokus u narednom periodu. Specijalizacija smo i do sada osigurali veliki broj.
Moramo tijesno surađivati s lokalnim zajednicama, pogotovo u priobalju i na otocima jer određene brojke nisu dobre… Očigledno turizam ima i drugi stranu medalje, ljudi sve manje upisuju medicinski fakultet, medicinske škole. Ljudima koji bi došli recimo iz unutrašnjosti, moramo osigurati smještaj, stan. Moramo brinuti o tom čovjeku, tu nam treba potpora lokalnih zajednica.
To je što se tiče primarne zdravstvene zaštite. Što se tiče Hitne pomoći, smatram da je na izrazito dobroj razini: svake godine smo osiguravali preko 20 novih vozila za sanitetski ili hitni prijevoz i danas imamo najmlađi vozni park. Osigurali smo i brzu brodicu, a nadamo se da će do kraja godine stići još jedan gliser za otoke. Imamo i ugovor za helikoptersku službu.
Što se tiče ljekarništva, tu smo napravili izniman korak, otvorili smo Galenski laboratorij u Dugopolju. Kad smo na toj temi moram spomenuti da smo otkupili susjednu parcelu i izradili projekt, a vrlo brzo ćemo dobiti i sve dozvole, a cilj nam je nadogradnja postojećeg Galenskog laboratorija jer smo prvi izvoznik, prva farmaceutska tvrtka u sustavu javnog zdravstva kao izvoznik! Širimo i broj ljekarni u našim mjestima, nakon jedne od prvih robotiziranih ljekarni u Hrvatskoj uopće koju smo otvorili u Solinu, istu takvu radimo u Kaštel Gomilici, a otvaramo nove ljekarne u Hvaru, Jelsi, Imotskom,…
Mi idemo tamo gdje nije komercijalno isplativo jer je i to naša uloga. Otvaramo ljekarničke ispostave gdje nema nikakvog komercijalnog interesa poput Lećevice ili Srijana kako bi lijek bio dostupan svakom čovjeku iako nema baš nikakve isplativosti. Jer ako ćemo sve svasti na isplativost, onda nećemo imati ljudi, zato to radimo, doći do krajnjeg korisnika, kako u ljekarništvu tako i u svim drugim granama u kojima mi vodimo brigu o ljudima.
Što nas ponovno dovodi do demografije. Županija provodi programe direktno usmjerene na populacijsku politiku?
-Više i ptice na grani znaju da mi je jedna od primarnih briga upravo demografija, ali svi ovi projekti o kojima smo do sada govorili, to je sve bitno i za demografiju.
Međutim, mi imamo i naše programe poput ‘Tu je tvoj dom’. Danas imamo 421 potpisani ugovor s toliko mladih obitelji koje su našle svoj dom u dalmatinskoj Zagori, a ti ugovori i te obitelji obuhvaćaju i tisuću djece.
Nećemo tu stati, nadograđujemo s projektom ‘Budi tu’, gdje svaki mjesec pomažemo obiteljima s troje ili više djece na školovanju određena sredstva, a na kraju godine i jednokratnu novčanu pomoć svakoj od tih obitelji.
Projekti se međusobno ne isključuju, mogu se nadograđivati, poput Lego kockica: čovjek koji se prijavi na projekt ‘Tu je tvoj dom’, ima se pravo prijaviti i na projekt za ugradnju solara na toj istoj kući na primjer, ali i za sve ostale projekte. Za program ugradnje solara i dizalica toplne, imali smo samo prošle godine preko šest stotina prijava! A svi oni se mogu prijaviti i na javni poziv za formiranje OPG-a, malog ili srednjeg poduzetništva.
I još jedan bitan detalj, imamo poseban potprogram za žene poduzetnice. Iluzorno je od nas očekivati da u našoj ljepoti, u našoj Provansi, imamo neke mega-tvrtke ili velike tvornice. Ali možemo raditi na samozapošljavanju tih obitelji u rankove malog i srednjeg poduzetništva, OPG-ova, i tako njih osamostaljivati na području odakle i jesu i gdje žele živjeti.
Umirovljenički domovi su pod ingerencijom Županije?
-Što se tiče umirovljeničkih domova, liste čekanja su naša realnost i pred tim ne treba sklapati oči nego rješavati taj problem. Od kada sam župan mi smo otvorili dva doma – u Starigradu na Hvaru i pri domu u Makarskoj ispostavu u Runovićima – dok trećeg radimo, u pitanju je veliki dom u Dragljanima pored Vrgorca s preko sto kreveta.
Ono što jest u planu i što smo isprojektirali jesu domovi Aržano, Vrlika i Šolta. Sve to imamo pripremljenu dokumentaciju, definirane lokacije u suradnji s lokalnom zajednicom. No, nitko ne brani lokalnoj zajednici da rade i grade svoje domove!
Upravo na Splitu 3, u Ulici Ruđera Boškovića se posljednjih mjeseci stalno nešto otvaralo...
-U samom Splitu smo odradili niz projekata. Od Regionalnog centra kompetencija turističko-ugostiteljske škole na Spinutu na koji smo svi ponosni. U sustavu je i hotel, niz kabineta koji su u praksi primjenjivi učenicima, ali ne samo učenicima nego odraslima za prekvalifikacije. Otvorili smo ovaj tjedan i Regionalni centar kompetencija obrtno-tehničke škole.
Nadogradili smo i Zdravstvenu školu s jednom etažom jer znamo da nam nedostaje medicinskih sestara, a u protekle dvije godine smo upisali dva dodatna razreda medicinskih sestara, jedan u Sinju jedan u Splitu, a u idućoj školskoj godini ćemo još jedan dodatni razred upisati.
Ulicu Ruđera Boškovića možemo nazvati ulicom znanosti i mladeži. Imamo našu Digitalnu Dalmaciju, iznimno prepoznatljiva s nizom programa, a samo malo niže u istoj ulici imamo na gotovo dvije tisuće ‘kvadrata’ Centar izvrsnosti koji danas okuplja preko tri tisuće djece! Djeca su prepoznata u određenom obrazovnom segmentu i u Centru se dodatno obrazuju i moram sada zahvaliti mentorima i roditeljima te djece koji cijelu školsku godinu izdvajaju subote i dolaze na dodatne edukacije! A na vrhu Ruđera Boškovića smo raspisali javnu nabavu i uskoro krećemo s radovima Centra za rehabilitaciju, u prostoru bivše zadruge Domaćin.
Centar za rehabilitaciju nam je iznimno važan, poglavito za djecu i mlade jer on danas funkcionira u Gradu Splitu na više lokacija. Za neke prostore čak se komercijalno plaća najam, a ovdje će na preko 740 metara kvadratnih sve biti na jednom mjestu. Tako je Ulica Ruđera Boškovića jedna ulica koja uz znanost i mladež i potrebite obuhvaća sve.
Mi smo županija koja je najviše povukla EU sredstava, milijardu i 280 milijuna eura, a iz tih europskih fondova radili su se mahom infrastrukturni objekti. Posebno bih istaknuo projekt prepoznatljiv u europskim okvirima: to je Regionalni centar za vatrogastvo, odnosno za sve interventne službe, u Vučevici!
Danas imamo ugovore s nizom država za provođenja simulacija, treninge i uvježbavanje njihovih vatrogasaca koji već dolaze na obuku.
Kakve rezultate očekujete na ovim izborima u drugom krugu koji su u ovu nedjelju?
-Sve ovo navedeno, ali i još mnogo toga što nismo spomenuli daju nam za pravo da očekujemo nastavak mandata, mene i mog tima, mojih zamjenika Stipe Čogelje i Ante Šošića kako bi nastavili sve one projekte, dovršili započete, ali i uveli nove projekte koje su namijenjeni svim životnim skupinama. Naravno očekuje nas još mnogo ulaganja u infrastrukturu koju ćemo realizirati, pritom mislim na cestovnu i lučku infrastrukturu ali i izgradnju velikog broja škola i sportskih dvorana. U prvom krugu ostvarili smo odličan rezultat, a sada očekujemo i potvrdu tih rezultata.
Kako ste zadovoljni općenito kampanjom? Svojom ali i suparničkom?
Službenu kampanju smo provodili isključivo afirmativno. Nismo se poput nekih bavili negativnom kampanjom. Nismo se bavili oporbom. Fokusirali smo se na to kako bi građanima prezentirali ono učinjeno, ali i ono što namjeravamo učiniti. Od ostalih stranaka i kandidata smo očekivali ozbiljniji i konkretniji pristup. Nekakav program s kojim bi se pred građanima mogli sučeliti. Ali to nismo dočekali. Sve se svodilo na nekakve parole i kritiziranje. Ono što želim naglasiti da je naša kampanja trajala kroz cijeli četverogodišnji mandat. Mukotrpan rad za opće dobro, iz dana u dan. Smatram kad se tako postavite, odnosno radite onda možete očekivati kako će narod to prepoznati.
N: ‘No Kill’ azil na Klisu
U suradnji s Općinom Klis intenzivno radimo na dovršetku projekta No Kill azila. Idejni projekt je gotov, mi radimo na projektnoj dokumentaciji, a Općina Klis je pri samom kraju donošenja prostorno-planske dokumentacije, već je određena i lokacija. Kad se to finišira, krećemo u realizaciju ovog vitalno važnog objekta, koliko god nekome može to zvučati čudno. Sve više naših ljudi ima kuće ljubimce, razina svijesti po tom pitanju je sve viša, nivo humanosti mora narasti i mi kao Županija apsolutno to želimo pratiti…
