ŽUPAN S IZASLANSTVOM POSJETIO HVAR “U otok se sljedećih godina ulaže 160 milijuna kuna”

Župana sa izaslanstvom dočekali su čelni ljudi Grada Hvar, Grada Starog Grada, Općine Jelsa i Općine Sućuraj

U sklopu svojih posjeta raznim dijelovima Splitsko-dalmatinske županije, župan Blaženko Boban sa zamjenikom i izaslanstvom danas je boravio na otoku Hvaru.


Domaćin mu je bio hvarski gradonačelnik Rikardo Novak, a župana su dočekali i svi ostali čelnici hvarskih gradova i općina.

Dolaskom u Hvar župan se upoznao s radovima na hvarskoj rivi, ali i na obnovi hvarskog Arsenala. Uslijedio je radni sastanak s gradonačelnicima i načelnicima otoka Hvara u hotelu Amfora (Grad Hvar, Grad Stari Grad, Općina Jelsa i Općina Sućuraj).

Župan je naglasio važnost nadolazeće sjednice Vlade u Hvaru koja će se dogoditi u listopadu ove godine.

– Hvar je naš biser turizma, ne samo grad, nego i cijeli ovaj prekrasni otok. Obilježavanje 150 godina turizma u gradu je iznimno velik događaj kojega će korektno pomoći naša županija – kazao je uvodno župan Boban.

Šošić: Ulaganja u infrastrukturu, turizam i ekologiju

Dožupan Ante Šošić naglasio je da Županija provodi brojne mjere u cilju revitalizacije života na otoku.



– Sljedeće dvije godine država i Županija uložit će ukupno 160 milijuna kuna u otok.

Za otočna područja i Zagoru izdvajaju se značajna sredstva. Obilno investiramo one djelatnosti koje su na otocima primarne. To su lučka i prometna infrastruktura, ulaganja u turizam i ekologiju.



Ulaganja u Hvar od strane Županije iznose 78,5 milijuna kuna. Tako smo započeli ulaganje u cestu Dubovica – Sveta Nedjelja, to je projekt bitan za revitalizaciju južnog dijela otoka Hvara. Rekonstruiran je ulaz u Stari Grad u visini 2 milijuna kuna. U lučkoj infrastrukturi 12 milijuna kuna uloženo je u proširenje rive na Hvaru, ulagat će se u Križnu luku u visini od 30-ak milijuna kuna. Potrebna nam je luka Sućuraj jer se radi o prometno najizoliranijoj općini na otoku.

U perspektivama je i ribarska luka. Ta politika je u skladu s politikom vlade RH, plan se tiče javnih cesta. Na Hvaru će se rekonstruirati 38 kilometara cesta na sjevernoj strani otoka, a to će biti praćeno izgradnjom elektro mreže, vodovodne mreže i sl.

U Sućurju su ljeti veliki problem s vodoopskrbom, a takvo stanje izravno ugrožava lokalno stanovništvo i mora se riješiti.

Ogroman rast prihod od koncesija

Domagoj Maroević, ravnatelj Županijske lučke uprave kazao je da je proteklih 7 godina Lučka uprava uložila 80 milijuna kuna, napravilo se 70 nautičkih vezova, katamaranska pristaništa u Jelsi i Hvaru, a najavio je da će se u otok sljedećih 5 godina uložiti 150 milijuna kuna.

Pročelnik upravnog odjela za turizam i pomorstvo, Stipe Čogelja, izrazio je zadovoljstvo procesom koncesija na pomorskim dobrom.

– Na tom području uspostavljamo sve bolju suradnju. I od koncesija i od koncesijskih odobrenja rastu prihodi. Lani smo od koncesija imalo 26 milijuna kuna dobiti, što je povećanje od 300 posto. Ovakav porast osigurat će povećana ulaganja u pomorska dobra od čega uvijek koristi ima lokalna zajednica.

Županija mora sudjelovati u kapitalnim projektima, od projektiranja do same izgradnje. Najvažnije je primijeniti strateški pristup. Hvar ove godine obilježava 150 godina turizma, a moramo poboljšati aktivni turizam na otoku što podrazumijeva izgradnju tematskih staza na cijelom otoku Hvaru.

Novak: 150 godina turizma kao europska i svjetska priča

Gradonačelnik Hvara, Rikardo Novak, izrazio je zadovoljstvo da je do ovog sastanka u Hvaru došlo i da je suradnja sa Županijom sve bolje.

– Radovi na rivi su pri kraju, očekuje se da će kroz 2 mjeseca sve biti gotovo. U Hvaru smo 22. ožujka počeli s regatom, iako gostiju nema kao ljeti, u Hvaru je sezona počela. Zimi je bilo problema na nekim projektima uređenja, loše vremenske prilike otežale su nam radove, no sada je sve ubrzano uslijed poboljšanih vremenskih prilika.

Građevinske sezone traju sve kraće što je dobro jer znači da turizam traje sve duže. U obnovu Arsenala do sada je uložen 31 milijun kuna, radi se o sredstvima Vlade i Grada. Želimo ove godine dovršiti obnovu da se ovaj izrazito važan objekt za grad konačno počne koristiti.

Najavljeno je i da će se Dani hrvatskog turizma održati u Hvaru. 150 godina turizma je i europska i svjetska priča, a ne samo hvarska. Zato se nadam da će i Županija i država pomoći pri organizaciji.

Užurbano radimo na izgradnji sportskog centra. To je vrlo važno za produženje sezone. Zimi radimo pripreme svjetskih biciklističkih ekipa, ugostili smo švedske plivače. Sljedeće godine želimo ići u izgradnju hvarske pjace. Užurbano radimo na izgradnji zdravstvenog centra iznad hotela Amfora. Dokumentacija bi trebala biti gotova do svibnja i onda ćemo pristupiti prema eventualnim investitorima. Od izgradnje hotela Amfora nemamo dvoranu, a nužna nam je. Tražimo lokaciju za izgradnju nove škole. Ustupit ćemo zemljište, a osim školske zgrade gradio bi se trgovački centar i zgradu gradske uprave.

Peronja: Nikad bolja suradnja općina i gradova na Hvaru

Načelnik općina Jelsa, Nikša Peronja, istaknuo je da njegova općina nema mogućnosti realizirati brojne važne projekte samostalno.

– Svaka pomoć od županije je dobrodošla. Investirano je 140 milijuna kuna od početka moga mandata, a posebno bih pohvalio Županijsku lučku upravu gdje su ulaganja bila preko 20 milijuna kuna. Nadam se da ćemo prije sezone dovršiti sve planirano.

Nikada hvarske općine i gradovi nisu tako dobro surađivali kao zadnjih mjeseci. Znamo koji su projekti bitni za cijeli otok Hvar. Trebali bi isfiltrirati nekoliko projekata koji su bitni. Prvi je nastavak cestovne infrastrukture, radi se o cesti od Poljica do Sućurja. S Hrvatskim cestama imali smo do sada puno razgovora, HC su za to namijenile određeni dio sredstava, a koordiniraju se i HEP i Vodovod jer taj dio otoka ne stoji infrastrukturalno najbolje.

Županijska lučka uprava nam je bitna i zbog luka u Sućurju i Drveniku, broj automobila koji tuda prijeđe je ogroman i raste iz godine u godinu.

Tunel Ravča – Drvenik je jako bitan jer bi se njime, među ostalim, rasteretio grad Split. Pričamo s Vladom o tome jer je taj projekt od iznimne važnosti za cijeli otok.

Luka Stari Grad je jako bitna, proširenje je nužno jer se radi o luci u centralnom dijelu otoka. Tu nam je potrebna asistencija Županije, pogotovo u pripremi sjednice Vlade.

Na istoku otoka ne postoji odgovarajuća vodovodna i elektro infrastruktura. Vezano uz elektrifikaciju s HEP-om, vjerujemo u pozitivan ishod bez obzira na objektivne poteškoće.

Županija će nam trebati asistirati i oko obveza općina vezanih uz okoliš. Prijevoz otpada u Lećevicu je gorući problem s kojim se ne možemo nositi sami.

Za Jelsu je bitan most u Vrboskoj. Statičari su rekli da ga moramo napraviti, trenutno se raspisuje natječaj. Vrijednost radova je 2,2 milijuna kuna, od čega bi Općina mogla financirati oko polovice. Ako ga ne napravimo, stanovništvo mora prelaziti 5-6 kilometara da dođe od jedne točke do druge.

U Jelsi razvijamo luku, a razvijamo i u luku u Zavali što je jedino povezište sa Šćedrom.

Škarpa: Prioritet proširenje luke

Probleme svoga dijela otoka potom je iznio Antonio Škarpa, gradonačelnik Starog Grada.

– Veseli nas što je krajem kolovoza završen UPU za trajektnu luku. U proširenje trajekte luke uložit će se 85 milijuna kuna, a nadam se da će doći i do koncepta uređenja obalnog pojasa. Potrebna nam je kategorizacija plaža. Nadam se da će se paziti na održivi razvoj. U tijeku je uređenje plažnog objekta Banj. Nadamo se da će do ljeta biti gotov, trenutno nedostaje nešto manje od 2 milijuna kuna od čega Grad može financirati pola. Nadamo se daljnjoj financijskoj pomoći županije po tom pitanju.

Također, bitno je određivanje granica pomorskog dobra i želimo da se procedura ubrza.

Po pitanju infrastrukture i cesta, radi se druga faza proširenja Vukovarske ulice na ulazu u grad, kroz ovu godinu bi dokumentacija trebala biti gotova. Cesta prema Rudinama je u dosta lošem stanju te nam je potrebna pomoć Županije. Bitan je projekt zaobilaznice oko Starog Grada, a jedna od strateških projekata RH je kompleks “Four seasons”. Procijenjena vrijednost je oko 140 milijuna kuna iako mislim da će to biti znatno više.

Pohvaljujem dosadašnjeg šefa Centra regionalnog okoliše, g. Tomislava Šutu koji je uložio puno truda vezanih uz rješavanje problema Starog Grada, a nadam se da će nova ravnateljica jednako dobro nastaviti.

Niti jedan otočki grad nije dobio ništa od mjere 741 (indeksacija) jer nas je stavilo u vrlo razvijene skupine. Integrirani projekt Starogradskog polja odobren, provedba kasni jer nemamo konzervatorsku podlogu, zahvaljujem županu na pomoći da se projekt što prije provede. Tamo je infrastruktura u katastrofalnom stanju.

Slavić: Općina Sućuraj ima 500 stanovnika i 2 zaposlenika – nitko nas ne želi!

Načelnik Općine Sućuraj, Ivan Slavić, ima najviše razloga za brigu. Velik dio općine ni danas nema struju i vodu, prometno je i infrastrukturalno najzaostaliji dio otoka Hvara.

– Sućuraj se po indeksaciji nažalost uvrštava među razvijene općine, a mi smo nerazvijena općina i to je ogroman problem.

Ključno nam je pitanje vodoopskrbe. Svi znaju da je projekt potreban, a do danas se ništa nije pokrenulo. Sada se radi studija izvodivosti od Poljica do tunela Ravča. Tu imamo problem vodoopskrbe i elektrifikacije, a naši stanovnici su uvijek zadnji. Pola općina uopće nam struje, a ljudi u uvalama se bave turizmom. Nemamo vode. Radi se o Bogomoljama i Selcima. Napravljeni su određeni elaborati pa znamo sada cijenu koštanja. S četiri trafostanice riješili bi se problemi 4 uvale. HEP kaže da im nije isplativo i da neće ulagati. Uz svu dobru volju, imamo problem s državnom firmom koja radi po poslovnim parametrima. No što ćemo s tim ljudima, hoćemo li ih iseliti? A danas se bez struje i vode ne može ništa.

Do ljeta ćemo dobiti cisternu. Sada je situacija takva da ljudi trebaju vodu. Zakon o otocima, koji se napokon mijenja, kaže se da domaćinstvo ima pravo na 2 cisterne mjesečno. U novom prijedlogu zakona OPG-ovi će imati pravo na više cisterni koje financira ministarstvo.

Mala smo općina s 500 stanovnika i nikome nismo interesantni. Gledamo što i kako dalje. Luka Sućuraj prebaci nešto više automobila nego Stari Grad! 1200 automobila dnevno prijeđe kroz luku Sućuraj. Nemamo hotela, pa ti automobili idu dalje na otok Hvar. Mi smo najbliža veza s kopnom. Povećanje prometa kroz Sućuraj je jako veliko od otvaranja tunela Sv. Ilija. Sada nas svega 45 minuta dijeli od autoceste.

Bez svakojake pomoći Županije nećemo puno napraviti. Općina ima samo 2 zaposlena! Imamo 40 kilometara nerazvrstanih cesta, nikada to nećemo isfinancirati samostalno da bi omogućili normalne uvjete našim stanovnicima. Nama je otegotna okolnost što smo na otoku Hvaru jer nam je indeksacija zbog toga visoka, a realno smo vrlo nerazvijeni – kazao je , među ostalim, načelnik Sućurja.

Pomoć otocima oko odvoza otpada

Na kraju se sudionicima skupa još jednom obratio župan. Obećao je da će pokrenuti inicijativu da Vlada osigura poticajnu mjeru kojom bi se svim općinama i gradovima na otocima pomoglo financirati odvoz recikliranog smeća prema Lećevici. Također je rekao da se povjerenstvo za sidrište u Šćedru sastaje već sljedeći ponedjeljak.

Skup je zatvorio hvarski gradonačelnik:

Važnost dovršetka obnove Arsenala u Hvaru je velika. Objekt je osobito važan za zimski dio godine. U njemu bi se odigravale predstave, koncerti, kino i kazališne predstave. Obilježavanje 150 godina nam je od iznimne važnosti, i do sada se u ovaj projekt nisu svi uključili u obimu kojega smo očekivali s obzirom na važnost događaja. Također, tu je i projekt obnove hvarske tvrđave koja je simbol grada i otoka.

Župan je posjet otoku Hvaru završio kratkim posjetom Starom Gradu.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0