Sijanje pšenice 13. prosinca, na dan sv. Lucije, je najpoznatiji i najrašireniji običaj u našim krajevima. On simbolizira život i priziva obilje te plodnost. Kada naraste, oko pšenice se stavi crvena traka za koju se vjeruje da štiti od uroka. U sredinu ide svijeća koja donosi svjetlo u život.
Inače, sv. Lucija je zaštitnica ratara, duhovnih i tjelesnih slijepaca, lađara, staklara, pisara, krojača i vratara.
No osim sijanja pšenice, postoje još neki narodni običaji. Pa su tako u davna vremena žene prognozirale vrijeme za nadolazeću godinu prema danima od sv. Lucije do Badnjaka.
To se zvalo brojanice ili Lucijin kalendar, a izgledalo je otprilike ovako:
Punih 12 dana pratile su vrijeme, i to iz sata u sat pa bilježile situaciju (kiša, snijeg, oblačno, vjetrovito, sunčano, zaleđeno itd.). Na osnovu tih podataka izrađivale su meteorološki kalendar za godinu pred njima.
Svaki dan do Badnjaka povezivale su s jednim mjesecom iduće godine:
13. prosinac je predstavljao siječanj
14. prosinac - veljaču
15. prosinac - ožujak
16. prosinac - travanj
17. prosinac - svibanj
18. prosinac - lipanj
19. prosinac - srpanj
20. prosinac - kolovoz
21. prosinac - rujan
22. prosinac - listopad
23. prosinac - studeni
24. prosinac - prosinac.
Ako je, na primjer, 13. prosinac bio pretežno oblačan, tada će i siječanj biti uglavnom takav, otkriva portal narodni.net.
