Prvi svibanj je međunarodni praznik rada koji se slavi u mnogim različitim kulturama diljem svijeta. To je dan jedinstva, zajedništva i ponovnog rođenja. Obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu 1. svibnja 1886. godine. Tada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a petero je radnika osuđeno na smrt, prenosi Večernji list.
Povijest Praznika rada: U svibnju 1886. 400.000 radnika u mnogim dijelovima SAD-a stupilo je u štrajk, tražeći osmosatno radno vrijeme. Štrajk je počeo mirno, no trećeg dana prosvjeda u Chicagu došlo je do nasilja. Policija je pucala na nenaoružane radnike, ubivši nekoliko njih. Sutradan je bilo novih prosvjeda i netko je bacio bombu. Od bombe ili policijske pucnjave neposredno nakon bombe, ubijeno je sedam policajaca i četiri radnika. Osoba koja je bacila bombu nikada nije identificirana, ali je uhićeno osam radnika. Sedmorica su osuđena na smrt, a jedan je osuđen na 15 godina zatvora.
Ovaj događaj, poznat kao Afera Haymarket, bio je vrlo važan za okupljanje radnika u SAD-u. Mnogi ljudi nisu vjerovali da su muškarci krivi, a suđenje je kritizirano kao nepravedno. Afera Haymarket postala je međunarodni simbol borbe za radnička prava, a 1. svibnja izabran je za Međunarodni Praznik rada. Na današnji dan socijalističke stranke i sindikati pozvali su radnike na prosvjede na osmosatno radno vrijeme i mirne prosvjede. Osmosatni radni dan postao je zakonom za javne radnike u SAD-u 1892. godine. Od tada su se radnički pokreti diljem svijeta nastavili boriti i izboriti to pravo.
Kako se slavi danas? Praznik radnika je dan kada se radnici odmaraju od svojih uobičajenih poslova. Prilika je to za kampanju za radnička prava, solidarnost s drugim radnicima i slavljenje postignuća radnika diljem svijeta. Međunarodni praznik rada je državni praznik u preko 80 zemalja svijeta. Iako se obilježava u brojnim državama svijeta 1. svibnja, postoje različitosti. U Velikoj Britaniji i Irskoj ovaj praznik nije određen na 1. svibnja, nego se obilježava prvog ponedjeljka u svibnju. Kanada, Australija, Novi Zeland i Nizozemska također slave praznik rada, ali na različite datume, ovisno o tome kako je praznik nastao u tim zemljama. Sjedinjene Američke Države ne obilježavaju događaj iz Chicaga, nego Praznik rada slave prvog ponedjeljka u rujnu. Jedni vjeruju da je razlog tome izbjegavanje obilježavanja nereda koji su se dogodili 1886. godine. Drugima je bliža teorija da SAD nastoji izbjeći praznik usvojen od strane komunista i socijalista kao njihovog primarnog praznika.
Zašto se jede grah? Grah se dijeli svim ljudima kao simbol pravog radničkog jela. Naime, grah je oduvijek bio radničko jelo. Energetska vrijednost u 100 grama graha je 333 kalorije, od čega je 60% ugljikohidrata. Zbog toga su radnici i težaci nakon jedne poštene porcije graha bili spremni za dugotrajan i naporan posao.
