Znate li što je poljičica? Jeste li ikada čuli za taj izraz? Ako niste, vrijeme je da naučite!
"Poljičica, jedna od triju regionalnih inačica hrvatske brzopisne (kurzivne) ćirilice, kojom se pisalo u Poljicima i sr. Dalmaciji od XV. do XIX. st.; najčešće su se njome bilježili svakodnevni tekstovi: dopisivanja, isprave, matične knjige, oporuke, kronike, parnice; odlikuje ju povremeno oslanjanje na talijanski pravopis, npr. pri obilježavanju palatalnih glasova /lj/ i /nj/, pisanje glasa /j/ slovom jat. Njome su uglavnom pisali slavenski svećenici (»popovi glagoljaši«), franjevci i rijetki svjetovnjaci; splitska nadbiskupska kancelarija imala je posebnoga pisara koji se sa župnicima dopisivao poljičicom, a tako su činili i osmanski časnici dopisujući se s hrvatskim službenicima. Terminologija hrvatske ćiriličke paleografije nije uređena pa se nerijetko i za ovaj regionalni tip koristi tek opći naziv bosančica", stoji u Hrvatskoj enciklopediji.
Sad kad smo to razjasnili, moramo vas izvijestiti da je poljičica nedavno upisana u registar kulturnih dobara RH kao zaštićeno kulturno dobro pod brojem Z-7778, a udruga Savez za Poljica i Osnovna škola Srinjine kao njegovi nositelji.
"Nepune dvije godine, puno znanja i još više dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da poljičicu pridruže poljičkome soparniku / zeljaniku / uljenjku koji se od 2009. nalazi na Listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske zaslugom udruge 'Poljički soparnik' i Društva Poljičana 'Sveti Jure' Priko.
Dijeleći ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da će u bližoj budućnosti biti sve više Poljičanki i Poljičana koji će, poput našega Damira Vladušića koji je citirani tekst ispisao poljičicom, ovladati umijećem čitanja i pisanja poljičicom što će pridonijeti da pisana poljička baština koju mnoge poljičke obitelji ponosno čuvaju u svojim kućnim zbirkama postane još dragocjenijom zato što neće ostati mrtvim slovom na papiru nego će se u budućnosti još više iščitavati i proučavati te još pomnjivije čuvati i prenositi na nove naraštaje", objavio je Savez za Poljica.
Savez za Poljica tom se prigodom zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji ovog važnog projekta.
"Savez za Poljica zahvaljuje svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji ovog važnog projekta, a napose našim pređima koji su poljičicu kao svoje materinsko pismo čuvali i sačuvali sve do naših dana. Na nama je da im se odužimo tako što ćemo čuvati i sačuvati ne samo spomenuto pismo i spomen na nekoć slavnu knežiju nego i naša Poljica zato što poljičica bez Poljica ne bi imala smisla jednako kao ni Poljica bez poljičice ili svoga soparnika", objavljeno je na njihovoj stranici.
Inače, Savez za Poljica je udruga građana sa sjedištem u Poljicima čije članove povezuje ljubav prema Poljicima te zajednička misija i vizija razvoja Poljica definirane temeljnim aktima Udruge i pozitivnim zakonskim propisima RH, a misija Saveza za Poljica je nekadašnjoj Poljičkoj knežiji vratiti stari sjaj, a Poljičanima i svim ostalim žiteljima Poljica pružiti novu životnu i radnu perspektivu. Vizija Saveza za Poljica je reafirmacija, ustroj i brendiranje Poljica u statusu suvremene hrvatske povijesne regije ili u nekom drugom, Poljičanima i drugim žiteljima Poljica prihvatljivom obliku, s ciljem očuvanja sveukupnog poljičkog identiteta i stvaranja pretpostavki za očuvanje prostorne i razvojne cjelovitosti Poljica u granicama nekadašnje Poljičke knežije, općine, župe ili republike.
