Singapurski ministar obrazovanja potvrdio je da nastavnici u određenim slučajevima smiju koristiti batine kao disciplinsku mjeru za problematične učenike.
„Naše škole koriste kažnjavanje batinama kada druge mjere nisu dovoljne, s obzirom na težinu prekršaja“, rekaoje Desmond Lee u parlamentu u utorak, odgovarajući na pitanja o novim mjerama protiv vršnjačkog nasilja predstavljenima 15. travnja. Jedno od pitanja odnosilo se i na utjecaj kažnjavanja djece, uključujući učenike od samo devet godina, na mentalno zdravlje.
„Postoje strogi protokoli kako bi se osigurala sigurnost učenika. Primjerice, kažnjavanje batinama mora odobriti ravnatelj, a provoditi ga smiju samo ovlašteni nastavnici“, rekao je Lee zastupnicima. Novi okvir trebao bi se uvesti u singapurske škole od 2027. godine, piše CNN.
Dodao je da će škole pritom uzimati u obzir zrelost učenika i procjenjivati može li takva kazna pomoći djetetu da razumije ozbiljnost svojeg ponašanja i nauči iz pogreške, prenosi N1.
"Škole same odlučuju hoće li koristiti ovu disciplinsku mjeru nakon procjene okolnosti prekršaja“, rekao je Lee.
Može li takav pristup pomoći u smanjenju vršnjačkog nasilja?
Prema njegovim riječima, pristup se temelji na istraživanjima koja pokazuju da djeca i mladi donose bolje odluke kada postoje jasne granice i konkretne posljedice za neprimjereno ponašanje. Tvrdi i da takav pristup može pomoći u smanjenju vršnjačkog nasilja.
Smjernice objavljene na internetskoj stranici Ministarstva obrazovanja navode da se batine mogu koristiti samo za kažnjavanje dječaka.
„Kažnjavanje batinama disciplinska je opcija isključivo za dječake i primjenjuje se samo kod težih prekršaja, kao krajnja mjera kada je to apsolutno nužno“, stoji u smjernicama.
Tjelesno kažnjavanje u školama posljednjih je desetljeća postalo sve rjeđe u mnogim dijelovima svijeta.
WHO poziva na ukidanje takve prakse
Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da između četvrtine i polovice djece diljem svijeta doživljava tjelesno kažnjavanje u školama te poziva na ukidanje takve prakse.
„Posljedice tjelesnog kažnjavanja djece mogu trajati cijeli život i negativno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje, obrazovanje te društveno i profesionalno funkcioniranje“, upozorio je WHO u izvješću objavljenom u kolovozu 2025.
„Postoje snažni znanstveni dokazi da tjelesno kažnjavanje djece nosi višestruke rizike i nema nikakve koristi ni za djecu, ni za roditelje, ni za društvo“, dodaje se u izvješću.
Singapur, mali, ali iznimno razvijen i bogat financijski centar jugoistočne Azije, poznat je po svojim strogim zakonima.
Krajem travnja francuski tinejdžer optužen je za dva prekršaja zbog kojih bi mogao završiti u zatvoru do dvije godine nakon što je navodno polizao slamku na automatu za sok od naranče, a zatim je vratio u spremnik.
Nije prvi put da strani tinejdžeri imaju problema zbog strogih singapurskih zakona.
Jedan od najpoznatijih slučajeva dogodio se 1993. godine kada je Amerikanac Michael Fay uhićen zbog posjedovanja ukradenih stvari i vandaliziranja automobila sprejem.
Fay, koji je tada imao 18 godina, osuđen je na četiri mjeseca zatvora i šest udaraca štapom. Kazna je kasnije smanjena na četiri udarca nakon međunarodne bure i intervencije tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona.
Singapur je ipak proveo kaznu unatoč snažnom pritisku iz Washingtona, poručivši da je važno poštovati njihove zakone, čak i kada je riječ o stranim državljanima. Taj je slučaj nakratko narušio odnose između SAD-a i Singapura.
