Ivica Vilibić, friški je znanstvenik Instituta Ruđer Bošković "stacioniran" u Splitu. U njemu je tek 8 mjeseci, a prije toga je radio 17 godina u Institutu za oceanografiju i ribarstvo i 10 godina u Hrvatskom hidrografskom institutu. Bavi se mnoštvom tema iz područja geoznanosti, kao što su klimatske promjene i klimatske projekcije u Jadranu, meteorološki tsunamiji i promjene razine mora, vodene mase i dinamika Jadrana i Sredozemlja, utjecaj okolišnih parametara na biogeokemijski ciklus i živi svijet, uvođenje novih metoda u geoznanostima i još mnogo toga. Svega toga ne bi bilo da nije imao prilike surađivati s mnogim hrvatskim i stranim znanstvenicima i voditi vrijedne mlade znanstvenike, doktorande i poslijedoktorande, kao što su Jadranka Šepić, Clea Denamiel, Hrvoje Mihanović, Natalija Dunić, Petra Zemunik, Petra Pranić i mnogi drugi.
Često se u javnosti ponavlja da je čovječanstvo na prekretnici što se tiče klimatskih promjena. Registriraju se ekstremi kako u temperaturama, visini valova, brzini vjetra. Je li to javnost više "bombardirana" zapravo prirodnim događajima ili se ipak "nešto valja" i što bi mogli i sami doživjeti?
- Čovječanstvo jest na prekretnici, jer će naše sadašnje ponašanje utjecati na mnoge buduće generacije, dok će naša generacija tek donekle osjećati posljedice. Stoga velik dio ljudi, a napose političara i nije previše briga za tu budućnost, jer im je važniji sadašnji trenutak i vlastiti "komod" od onoga što će se dogoditi za 50 ili 100 godina. O tome jesu li ove promjene uzrokovane čovjekom, nakon toliko godina i desetljeća istraživanja mislim da nije potrebno više ni obrazlagati. Naravno da postoje i prirodne promjene, ali ovdje o tome nije riječ.
Dvostruko veći porast temperature Sredozemlja
Kakvo je stanje, koje se promjene događaju prema posljednjem Izvještaju o stanju oceana, godišnjoj publikaciji pomorske službe EU-ova projekta Copernicus koja se bavi promatranjem morskog okoliša, sveobuhvatnom procjenom trenutnog stanja, prirodnih varijacija i promjena u morima i oceanima?
- More ima popriličnu tromost u odnosu na atmosferu, pa će se stoga trendovi mjerenih svojstava mora teško mijenjati u skoroj budućnosti, možda u daljoj ako se drugačije budemo ponašali, kao čovječanstvo. Stoga i dalje se u tom izvješću naglašava porast temperature (u Sredozemlju dvostuko veći nego u svjetskim oceanima), porast razine mora (u Sredozemlju nešto manji nego u svjetskim morima), porast kiselosti mora, smanjenje količine otopljenog kisika, i slične promjene.
Kakav utjecaj su imali valovi u atmosferi i moru nastali eksplozijom Hunga Tonga, podmorskog vulkana u Južnom Pacifiku prije mjesec dana?
- Ta eksplozivna erupcija je bila jedinstveni događaj koji se javlja jednom u sto ili više godina, a zadnji takav događaj su bili valovi uzrokovani erupcijom vulkanskog otoka Krakatau 1883. godine. Naime, udarni val uzrokovan erupcijom vulkana Hunga Tonga je obišao svijet više puta, te je u Jadranu bilježen na svim mikrobarografskim postajama s amplitudom od oko 2 hPa. Taj val se gibao brzinom zvuka i uzrokovao je valove u moru u svim svjetskim oceanima, a gdjegod su visine tih valova uz obalu dosizale jedan metar. Trenutno u svijetu više istraživačkih grupa provode istraživanja tog događaja, od čega sudjelovanje hrvatskih istraživača nije nezanemarivo.
Dovoljno je da se Golfska struja pomakne
Neke studije navode da je Golfska struja usporila najviše u posljednjih tisuću godina. Kolika je vjerojatnost i da okrene smjer? Kakav bi to bio utjecaj na europsku i mediteransku klimu?
- Slabljenje tzv. Atlantske meridionalne cirkulacije se bilježi na dubinskim postajama u sjevernom Atlantiku, ali još ne sa izrazitim iznosima, tako da je teško reći hoće li doći do značajnog poremećaja Golfske struje u slučaju da se čovječanstvo i dalje bude ponašalo kao do sada. Nije nužno da se Golfska struja "okrene", dovoljno je da se pomakne u prostoru i vremenu pa da ima utjecaj poglavito na sjevernu i srednju Europu, u kojoj bi porast temperature mogao biti nešto niži zbog toga. Ne vjerujem da će se to dogoditi u sljedećim desetljećima, no, jednom ako se dogodi, zbog tromosti oceana struja se ne bi skoro vratila u prethodni režim, čak i ako se ljudi "poprave" u svom ponašanju.
Što je s Antarktikom i njegovim ledom? Čini se da se o tome prestalo pisati, upozoravati.
- Pa, smanjenje antarktičkog leda nije baš tema u našim prostorima, pored hrvatskih političara i njihovog mudroslovlja ... Antarktika je najveći svjetski rezervoar slatke vode i otapanje samo nekih ledenjaka (što je proces u tijeku) može uzrokovati porast razine mora od pola metra.
Veća količina energije u atmosferi
Lokalno, najviše nas interesira porast razine mora, ali i pijavice koje su sve učestalije, brutalnije i u posljednje vrijeme se znaju i po obali "prošetati". Što znanost kaže na tu temu?
- Što se tiče pijavica i tornada, uvijek ih je bilo i biti će, u nekim dijelovima svijeta su jači zbog veće količine energije u atmosferi. No, jedan od problema je - kao i za porast razine mora - što se čovječanstvo "širi" i zahvaća sve veća područja Zemlje kao i njenih obala, pa je stoga očekivan i veći rizik za štetu od tih pojava. Ako radite kuću u prvom redu do mora - a takvih je kuća nekoliko puta više danas nego prije trideset godina na našoj obali - naravno da će vam u nekom trenutku biti više pogođena s jakom neverom.
Kako komentirate "modu" dalmatinskih općina koje žive od turizma da nasipavaju obalu svim i svačim ne bi li dobili koji kvadrat više za ležaljke? Koliko je to pogubno za živi podmorski svijet?
- Svašta je u "modi" kod nas što služi samo za naš vlastiti džep... no takvi postupci nepovratno uništavaju prirodu, možda mali komad mora, no ako zbrojite sve te utjecaje, onda i više nije baš mali komad mora, jer velik dio naše obale je postao umjetan. Što se tiče života na dnu mora, obalni pojas je njegov najnapučeniji dio - npr. staništa morske trave Posidonia Oceanica - a upravo njega se najviše uništava.
