Iako nam se to možda ne čini tako, Zemlja se okreće sve brže. Znanstvenici su otkrili kako se brzina kojom se Zemlja okreće oko svoje osi povećava što će rezultirati "kraćom" godinom, piše Zimo.
Naime, kako pojašnjavaju, na rotaciju Zemlje utječe cijeli niz faktora, od atmosfere i oceana do njene tekuće jezgre. Međutim, zbog bržeg okretanja, procjenjuju da će u prosjeku dan tijekom 2021. godine biti 0,05 milisekundi kraći nego što je to uobičajeno. To se možda ne čini puno, no kad se zbroji koliko će dani tijekom godine biti kraći, dolazimo i do kraće godine.
Posljednji put kad je prosječan dan bio kraći od 86.400 sekundi tijekom cijele godine bilo je 1937. godine, upozoravaju znanstvenici.
Za prosječnog čovjeka to ne znači puno, no problemi bi se mogli pojaviti za tehnologiju koja koristi atomske satove za točno i precizno obavljanje pojedinih zadaća u astronomiji, navigaciji, računalnim mrežama i slično. Ako se Zemljina rotacija dovoljno promijeni, atomski satovi će postati netočni, što znači da će trebati dodati ili oduzeti sekundu kako bi se ponovno uskladili.
Takva praksa ubacivanja dodatnih sekundi uvedena je 1972. godine i do tad je dodano tek 27 "dodatnih" sekundi.
No, znanstvenici upozoravaju da bi se u ovom slučaju trebalo "oduzeti" sekundu, kako bi satovi "uhvatili" korak sa Zemljom. Hoće li ona zaista i biti oduzeta, teško je trenutno reći jer se vodi rasprava na globalnoj razini o budućnosti "dodatnih" sekundi, odnosno o tome treba li uopće tako usklađivati sat i Zemljinu rotaciju.
S jedne strane znanstvenici zagovaraju da se dopusti produljenje razlike do jednog sata, nakon čega bi se taj sat jednostavno dodao te godine. Kao što se dodaje dan u prijestupnoj godini. I dok bi to pojednostavilo rad telekomunikacijskih mreža, astronomi bi morali sami izračunavati i preračunavati vrijeme sve dok se sat i službeno ne doda.
Zasad Međunarodni servis za Zemljinu rotaciju i sustav referenci nema u rasporedu dodavanje ili oduzimanje sekunde. No, nastavi li se Zemlja ubrzavati, to bi se moglo promijeniti.
