Duhan, alkohol, fosilna goriva i hrana uzrokuju najmanje trećinu smrtnih slučajeva diljem svijeta, tvrdi profesorica Ana Gilmore, voditeljica Centra za javno zdravlje 21. stoljeća na Sveučilištu u Bathu.
"Procjenjujemo da samo ova četiri proizvoda uzrokuju između trećine i dvije trećine svih smrtnih slučajeva u svijetu", rekla je stručnjakinja za El País.
U 2021. godini, 19 milijuna od ukupno 56 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu bilo je povezano upravo s te četiri industrije.
Duhan je na vrhu popisa kao najsmrtonosniji proizvod te je odgovoran za 16% svih smrti u 2021. godini (više od devet milijuna ljudi).
Ipak, profesorica Gilmore upozorava kako su opasnosti ovih proizvoda i dalje slabo shvaćene.
Duhan
Prema studiji Globalnog opterećenja bolestima, pušenje, žvakanje duhana i pasivno pušenje zajedno ubijaju više ljudi nego ijedan drugi proizvod, prenosi Nova.rs.
"Dvoje od troje pušača na kraju će umrijeti zbog pušenja. To je izrazito rizično", kaže profesorica Gilmore, stručnjakinja za štetnost pušenja.
Pušenje duhana dovodi do povećane stope raka, srčanih udara, povišenog krvnog tlaka, moždanih udara, krvnih ugrušaka i respiratornih bolesti. Duhan je odgovoran za 20% smrtnih slučajeva uzrokovanih nezaraznim bolestima svake godine.
U Europi, studija čija je suautorica profesorica Gilmore otkrila je da je duhan uzrok 1,15 milijuna smrtnih slučajeva godišnje – što čini 10% ukupnog broja.
"Pušenje izaziva snažnu ovisnost. Znamo da duhanske kompanije manipuliraju cigaretama kako bi potrošače učinile još ovisnijima", kaže Gilmore i preporučuje pušačima da "učine sve što mogu kako bi prestali".
Alkohol
Alkohol se također povezuje s izrazito velikim brojem smrtnih slučajeva u svijetu – procjenjuje se da zbog konzumacije alkohola godišnje umire 2,44 milijuna ljudi. To je 4,3% svih smrtnih slučajeva i 4,4% onih uzrokovanih nezaraznim bolestima.
Alkohol je također često prisutan u nesrazmjerno velikom broju smrti uzrokovanih nesrećama i ozljedama. Prema procjenama Globalnog opterećenja bolestima, sedam posto svih smrti uzrokovanih ozljedama povezano je s alkoholom.
Hrana
Hrana je još češći uzrok prerane smrti nego alkohol. U svijetu je 5,4% svih smrtnih slučajeva u 2021. godini bilo uzrokovano tzv. "prehrambenim rizikom” – što znači više od tri milijuna ljudi.
To uključuje rizike povezane s prehranom bogatom prerađenim mesom, natrijem, "pićima zaslađenim šećerom” i trans-masnim kiselinama.
Prehrana bogata solju uzrokuje najviše smrtnih slučajeva, a slijedi prehrana bogata prerađenim mesom. U Europi, gdje su dostupni detaljniji podaci, 2,27% svih smrti uzrokovano je prekomjernim unosom soli, dok je 1,06% povezano s konzumacijom prerađenog mesa.
Nezdrava prehrana jedan je od najvećih faktora rizika za razvoj kroničnih bolesti. Loša prehrana ili pretilost povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog tlaka, moždanog udara i određenih oblika raka.
Unatoč dobro dokumentiranim rizicima loše prehrane, profesorica Gilmore kaže da se prehrambenom industrijom "manipulira kako bi proizvodi postali sve privlačniji, gotovo izazivajući ovisnost”.
Fosilna goriva
Ne računajući dobro poznate klimatske rizike, fosilna goriva već uzrokuju mjerljiv porast smrtnosti. To je zbog onečišćenja česticama koje nastaju izgaranjem fosilnih goriva i ozbiljno ugrožavaju zdravlje.
Dugotrajna izloženost onečišćenom zraku dovodi do povećanja stope kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i raka pluća.
Prema Globalnom opterećenju bolestima, zagađenje zraka fosilnim gorivima uzrokovalo je 4,5 milijuna smrti u 2021. godini, iako neke procjene govore o još većim brojevima.
To znači da fosilna goriva doprinose između pet i osam posto svih smrtnih slučajeva na globalnoj razini.
U Europi, gdje su stope zagađenja niže, WHO procjenjuje da izgaranje fosilnih goriva svake godine uzrokuje 578.900 smrti.
Ove brojke ne uključuju smrtne slučajeve izazvane klimatskim katastrofama poput poplava i toplinskih valova, što znači da je stvarni broj smrti povezanih s fosilnim gorivima vjerojatno i veći.
