Sladoledi, ledeni deserti i rashlađena gazirana pića postaju posebno primamljivi tijekom ljetnih vrućina. Novo istraživanje otkriva da Amerikanci, kako klimatske promjene donose sve više temperature, konzumiraju sve više takvih proizvoda, što nosi zabrinjavajuće zdravstvene posljedice, prenosi Index.
Postoji mnogo dokaza da će klimatske promjene oblikovati dostupnost i kvalitetu hrane, što će dovesti do nestašica, poskupljenja, pa čak i utjecati na nutritivnu vrijednost, izjavila je za CNN Pan He, autorica studije i predavačica znanosti o okolišu na Sveučilištu Cardiff. Međutim, dodala je, puno se manje zna o utjecaju klimatskih promjena na ono što biramo jesti i piti.
Kako je provedeno istraživanje?
Istraživači su analizirali podatke o kupovini hrane američkih kućanstava između 2004. i 2019. godine, prateći iste obitelji kroz dulje razdoblje. Te su podatke zatim usporedili s regionalnim vremenskim podacima, uključujući temperaturu i vlažnost. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Climate Change, pokazali su da su s porastom temperatura ljudi konzumirali više šećera, uglavnom u obliku zaslađenih pića poput gaziranih sokova.
Studija je otkrila da se za svaki 1°C zatopljenja potrošnja dodanog šećera u američkim kućanstvima povećala za 0.7 grama po osobi dnevno. Taj porast bio je posebno izražen kada su temperature dosegle između 20 i 30 Celzijevih stupnjeva. Objašnjenje je jednostavno - toplije vrijeme uzrokuje da tijela gube više vode, zbog čega ljudi osjećaju potrebu za hidratacijom i hlađenjem. Za mnoge u SAD-u to znači posezanje za hladnim, slatkim proizvodima.
Najugroženije skupine
Učinak je posebno izražen u kućanstvima s nižim primanjima ili nižom razinom obrazovanja. Te skupine obično već imaju višu razinu konzumacije šećera jer su takve namirnice često jeftinije i dostupnije, a uz to je vjerojatnije da provode manje vremena u klimatiziranim prostorima. Studija predviđa da bi se, ako se zagađenje koje zagrijava planet nastavi nekontrolirano, potrošnja šećera diljem zemlje mogla povećati za gotovo 3 grama dnevno do 2095. godine, pri čemu su ranjive skupine u najvećem riziku.
Prekomjerna konzumacija šećera može dovesti do niza negativnih posljedica, uključujući veći rizik od pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Primjerice, Američko udruženje za srce preporučuje da dodani šećeri čine najviše 6% ukupnih dnevnih kalorija - ne više od 36 grama za muškarce i 26 grama za žene.
Pogoršanje postojećeg problema
"Pitanja javnog zdravlja povezana s konzumacijom šećera široko su raspravljana, ali ako uzmemo u obzir interakciju s klimatskim promjenama, to će pogoršati stvari", rekla je He. Dodala je kako bi kreatori politika diljem svijeta trebali razmotriti načine upravljanja potrošnjom šećera kao dio prilagodbe klimatskim promjenama.
Charlotte Kukowski, istraživačica sa Sveučilišta Cambridge koja nije bila uključena u istraživanje, složila se s važnošću ovih nalaza. "Dokazi o tome kako (ekstremna vrućina) mijenja prehrambene navike još su relativno rijetki", rekla je za CNN, dodavši da studija "ističe manje raspravljan kanal putem kojeg klimatske promjene mogu utjecati na ljudsko blagostanje".
"Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da su najranjivije skupine - one s manje resursa za prilagodbu - i najizloženije zatopljenju i najviše izložene riziku od bolesti povezanih s prehranom", zaključila je Kukowski.
