Kava nije samo omiljeni jutarnji napitak – sve više istraživanja pokazuje da bi mogla imati ključnu ulogu u zdravom starenju, osobito kod žena. Prema novim rezultatima iznesenima na znanstvenoj konferenciji Nutrition 2025 (održanoj od 31. svibnja do 3. lipnja u Orlandu, Florida), redovita konzumacija kofeinske kave u srednjoj dobi povezana je s većim izgledima za očuvanje zdravlja u starijoj životnoj dobi.
Znanstvenici s Harvard T.H. Chan School of Public Health analizirali su podatke iz "Nurses’ Health Study" – jednog od najvećih i najdugotrajnijih zdravstvenih istraživanja žena, koje od 1976. godine prati više od 100.000 medicinskih sestara u SAD-u. U ovu analizu uključeno je 47.513 žena koje su ispunjavale upitnike o prehrambenim navikama, fizičkoj aktivnosti i zdravstvenom stanju u razdoblju od 1984. do 2016. godine.
Što je "zdravo starenje"?
Istraživači su definirali zdravo starenje kao doživljavanje najmanje 70 godina bez dijagnoze jedne od 11 glavnih kroničnih bolesti (uključujući dijabetes, rak, moždani udar, kardiovaskularne bolesti), bez tjelesnih funkcionalnih ograničenja, kognitivnih oštećenja, mentalnih poremećaja ili izraženih problema s pamćenjem.
Od ukupnog broja sudionica, njih oko 3.700 ispunjavalo je kriterije za zdravo starenje prema zadnjem krugu upitnika 2016. godine. Znanstvenici su utvrdili da je glavni izvor kofeina bila kava – prosječni dnevni unos iznosio je 315 mg.
Što čini šalica kave?
Prema voditeljici studije dr. Sari Mahdavi, postdoktorandici i nutricionistici, žene koje su pile više obične, kofeinske kave imale su za otprilike 2% veće šanse za zdravo starenje po svakoj dodatnoj šalici dnevno. Zanimljivo je da čajevi, bezkofeinska kava i gazirani napitci nisu imali pozitivan učinak – naprotiv, konzumacija gaziranih sokova bila je povezana s čak 20% manjim izgledima za zdravo starenje, piše Medical News Today.
„Ono što nas je iznenadilo bila je dosljedna povezanost kofeinske kave sa svim komponentama zdravog starenja – uključujući mentalno zdravlje, pamćenje i tjelesnu pokretljivost“, rekla je Mahdavi. „Međutim, ne treba zaboraviti da metabolizam kofeina varira među ljudima – zbog genetike i hormona – pa kava neće imati iste učinke kod svih.“
Potvrda prethodnih istraživanja
Rezultati ove nove studije u skladu su s ranijim znanstvenim analizama. Primjerice, meta-analiza iz 2017. godine, objavljena u časopisu BMJ, zaključila je da umjerena konzumacija kave (tri do četiri šalice dnevno) može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, bolesti jetre, Parkinsonove bolesti, depresije i nekih vrsta raka.
Također, istraživanje objavljeno u časopisu Hepatology 2015. godine, provedeno na više od 160.000 ispitanika, pokazalo je da dvije do tri šalice kave dnevno mogu smanjiti rizik od hepatocelularnog karcinoma za 38%, a od kronične bolesti jetre za 46%.
Studija iz 2018. objavljena u Nutrients sugerira da osobe koje piju kavu imaju manji rizik od depresije, dok istraživanje iz The American Journal of Clinical Nutrition ukazuje na smanjeni rizik od kognitivnog pada kod starijih osoba koje piju kavu svakodnevno. Slično tome, istraživanje iz Neurology (2012.) povezalo je konzumaciju kofeina s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti kod žena starijih od 65 godina.
Rizici: Kad kava nije korisna
Ipak, kava nije bez rizika. Visok unos kofeina može izazvati nesanicu, ubrzan rad srca, žgaravicu, anksioznost i povišen krvni tlak. Kod žena se pretjerana konzumacija povezuje s većim rizikom od osteoporoze, osobito ako ne unose dovoljno kalcija. Trudnice bi trebale ograničiti unos kave jer neki podaci ukazuju na povezanost s nižom porođajnom težinom i prijevremenim porodom (British Medical Journal, 2020).
Zanimljivo je i da studija iz 2016., objavljena u Frontiers in Psychiatry, sugerira da visoki unos kofeina tijekom adolescencije može uzrokovati trajne promjene u mozgu, što povećava rizik od anksioznih poremećaja u odrasloj dobi.
Prema dosadašnjim saznanjima, varijacije u genu CYP1A2, odgovornom za razgradnju kofeina, utječu na to koliko brzo tijelo procesira kofein. Kod ljudi sa sporim metabolizmom kofeina povećava se rizik od nuspojava, a pozitivan učinak kave može izostati.
Kava može pomoći – ali s mjerom i uz individualni pristup
Nova otkrića dodaju težinu sve većem broju dokaza koji sugeriraju da umjerena konzumacija kave – osobito obične, kofeinske – može imati pozitivne učinke na zdravlje žena, posebno kada je riječ o starenju. No, rezultati još čekaju objavu u recenziranom znanstvenom časopisu, a stručnjaci upozoravaju da je potrebno dodatno istražiti učinke na druge populacijske skupine, uključujući muškarce i druge etničke grupe.
Dok se znanost ne izjasni konačno, preporuka je jasna: kava u umjerenim količinama može biti dio zdravog životnog stila, ali je treba konzumirati s razumijevanjem vlastitih granica, zdravstvenog stanja i genetske predispozicije.
