Kada su španjolski znanstvenici naišli na čudan slučaj žene koja je imala 12 različitih vrsta tumora prije 36. godine života, odlučili su malo detaljnije pogledati njene gene kako bi vidjeli što je tome uzrok.
36-godišnjakinja je prvi put liječena od raka u dobi od dvije godine. Kada je imala 15, dijagnosticiran joj je rak maternice. U 20. godini kirurški je uklonjen tumor žlijezde slinovnice. Godinu dana kasnije, imala je sarkom.
Dok je prolazila kroz svoje 20-e i 30-e, dijagnosticirano joj je nekoliko različitih tumora. Ukupno ih je imala 12, od kojih je pet bilo maligno. Stoga je međunarodni tim znanstvenika, predvođen stručnjacima iz španjolskog Nacionalnog instituta za istraživanje raka, uzeo uzorke njene krvi i sekvencirao DNA kako bi analizirao genetske mutacije unutar tisuća pojedinačnih stanica, prenosi Index.
Nikad do sada viđeno kod ljudi
Pritom su otkrili nešto čudno; ova je žena imala jedinstvenu mutaciju zbog koje je bila izrazito sklona razvoju tumora. Imala je mutaciju u obje kopije gena MAD1L1, što do sada nije viđeno kod ljudi. Naime, i prije su zabilježene mutacije na tom genu; čak su ih imali i članovi obitelji pacijentice. Ali ovo je prvi put da je uočena promjena na obje kopije gena.
Gen MAD1L1 odgovoran je za ključni dio mehanizma koji pomaže poravnati kromosome prije dijeljenja stanice. Dvostruka (ili homozigotna) mutacija gena MAD1L1 bila je smrtonosna za embrije miševa, tako da je vrlo iznenađujuće da je otkrivena kod ljudi.
Ove mutacije su kod 36-godišnjakinje prouzročile disfunkciju pri replikaciji stanica i nastanak stanica s različitim brojem kromosoma. Otprilike 30-40 posto njezinih krvnih stanica imalo je abnormalan broj kromosoma, piše Science Alert.
Kromosomi su način na koji je priroda uspjela riješiti problem razdvajanja dvije identične molekule DNA na suprotne polove stanice za vrijeme mitoze i mejoze.
Moramo uzeti u obzir da je jedna molekula DNA nekoliko tisuća puta duža od promjera stanice. Taj je problem riješen na način da se molekula DNA kondenzira, tj. omota pri čemu nastaje kromosom. Ljudi obično imaju 23 para kromosoma unutar stanične jezgre; jedan dolazi od majke, a drugi od oca.
"Još uvijek ne razumijemo kako se pacijentica mogla razviti tijekom embrionalne faze"
Osobe s rijetkim sindromom MVA imaju u nekim stanicama različit broj kromosoma te često probleme pri razvoju, mikrocefaliju (gdje je djetetova glava manja od prosječne), kognitivne poteškoće te su skloniji razvoju tumora. No, u ovom slučaju, pacijentica nije imala intelektualnih teškoća i živjela je relativno normalnim životom.
"Još uvijek ne razumijemo kako se pacijentica mogla razviti tijekom embrionalne faze niti kako je mogla prevladati sve te patologije", rekao je molekularni biolog Marcos Malumbres iz španjolskog Nacionalnog instituta za istraživanje raka.
Mada još uvijek nije poznata točna uloga aneuploidije (odstupanja od broja kromosoma) pri razvoju raka, utvrđeno je da oko 90 posto tumora ima stanice raka s dodatnim ili manjim brojem kromosoma.
Studija je otkrila da osobe s aneuploidijom, poput 36-godišnje žene, imaju pojačani imunološki odgovor; što bi moglo pružiti nove mogućnosti za kliničko liječenje pacijenata s ovim stanjem.
Istraživanje naziva Biallelic germline mutations in MAD1L1 induce a syndrome of aneuploidy with high tumor susceptibility objavljeno je u časopisu Science Advances.
