Koliko je neobično da zmije u ovo doba godine još uvijek ne spavaju, provjerili smo kod Nevena Vrbanića, poznatog hrvatskog uzgajivača zmija, koji u svome domu ima oko 170 vrsta zmija, piše N1.
“Nije neobično da su vani, jako ovisi o vremenu, još su aktivni zbog toplog vremena. Priroda se isto izgubila. Poskoci obično odu u hibernaciju krajem desetog mjeseca, početkom studenog, no sada su poskoci još aktivni”, naglasio je Vrbanić.
Isto nam je potvrdio i izvanredni profesor s PMF-a Zoran Tadić koji sve povezuje s klimatskim promjenama.
“Ne čudi me da ga je ugrizao poskok: u ovo ludo doba klimatskih promjena kada i voćke sada cvjetaju, aktivne su i zmije, jer je (pre)toplo. Mislim da to nije dobro za zmije, jer sve naše zmije moraju imati period mirovanja, na hladnoći, da bi se u proljeće mogle uspješno razmnožavati. Kako će to dalje ići i kako će se zmije prilagoditi, ostaje da vidimo. Na nekim grčkim otocoma, poskoci i ne hiberniraju, jer je cijelu godinu relativno toplo”, ističe prof. Tadić.
Naš poznati uzgajivač zmija ističe da hibernacija znači mirovanje, tako da se poskoci onda negdje zavuku, u rupe, pukotine, duboko pod zemlju.
Otrov poskoka i ne mora ugroziti život, sve ovisi kakvo je stanje organizma prije ugriza, teže kod starijih ljudi i djece, istaknuo je Vrbanić.
Za mišljenje smo upitali i doc. dr. sc. Mirelu Pavičić Ivelju, predstojnicu Klinike za infektologiju u KBC-u Split. Splitska infektologinja objasnila je kad ugriz ove zime predstavlja opasnost po život, piše N1.
“Ugriz poskoka može se prezentirati blagom kliničkom slikom ako ugrizom nije došlo do bitnije injekcije otrova (tzv. suhi ugriz), ali i teškom kliničkom slikom kada se obično radi o ugrizima zmija sa značajnom distribucijom veće količine otrova, osobito kod ugriza bližih velikim krvnim žilama, nerijetko kod djece, sa znacima lokalnog i sistemskog otrovanja koje može biti i životno ugrožavajuće”, kaže liječnica.
Docentica Pavičić Ivelja istaknula je i kako je najbolje postupiti u slučaju ugriza poskoka.
“Ako se ugriz zmije ipak dogodi cilj je unesrećenog umiriti, isprati ranu od ugriza (ne isisavati otrov, ne podvezivati), imobilizirati ruku ili nogu (ovisno o lokalizaciji ugriza) i što je moguće prije transportirati unesrećenog u zdravstvenu ustanovu kako bi se ordinirao antiviperini serum i ostala potrebna terapija. Cilj je da se unesrećeni što manje pri tome kreće jer i pretjerana fizička aktivnost može doprinijeti distribuciji toksina u tkiva”, savjetuje infektologinja.
Liječnica je za kraj dodala da se antiviperini serum primjenjuje kod srednje teških i teških oblika otrovanja nakon zmijskog ugriza i u tim slučajevima serum može spasiti život ugroženom, kao i da u KBC Split imaju na raspolaganju dovoljno doza antiviperinog seruma.
