Gotovo dvije trećine smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u Europi od lipnja do kolovoza izravna su posljedica globalnog zagrijavanja zbog ljudskog djelovanja, tvrde znanstvenici s Imperial Collegea i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, prenosi Jutarnji.
U preliminarnoj analizi koja još nije prošla stručnu recenziju (peer review) znanstvenici su 68 posto odnosno 16.500 od 24.400 smrtnih slučajeva zbog vrućina ovog ljeta pripisali klimatskim promjenama uzrokovanim emisijom stakleničkih plinova. Italija i Španjolska bile su najteže pogođene.
"Ovi brojevi predstavljaju stvarne ljude"
Tako su klimatske promjene pridonijele procijenjenih 4597 dodatnih smrtnih slučajeva u Italiji te 2841 u Španjolskoj. Iako ovogodišnje ljeto u Hrvatskoj nije bilo paklensko kao prošlo, procjenjuje se da su od lipnja do kolovoza 394 osobe preminule uslijed vrućina, pri čemu je smrt njih 268 izravno povezana s globalnim zagrijavanjem. Studija je pokazala da su starije osobe najteže pogođene ekstremnim temperaturama: 85 posto umrlih starije je od 65 godina, a 41 posto starije je od 85 godina.
"Ovi brojevi predstavljaju stvarne ljude koji su izgubili živote u posljednjih nekoliko mjeseci zbog ekstremnih vrućina. Mnogi od njih ne bi umrli da nije bilo klimatskih promjena", rekla je za Politico koautorica studije dr. Friederike Otto, profesorica klimatologije na Imperial Collegeu. Studija je obuhvatila 854 grada u Europi u kojima živi gotovo trećina stanovništva Starog kontinenta.
"Klimatske promjene učinile su najveće europske gradove u prosjeku 2,2 Celzijeva stupnja toplijima u odnosu na predindustrijsko razdoblje. To ne samo da ih čini općenito toplijima nego povećava i rizik od toplinskih valova", dodala je prof. Otto.
Prema podacima europskog programa za klimatske promjene Copernicus, ovo je ljeto bilo treće najtoplije u povijesti mjerenja.
"Uz upozorenja donosimo i preporuke..."
"U Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, toplinski valovi sve su češći, dulji i intenzivniji. Dobra je vijest da ih možemo predvidjeti i do tjedan dana unaprijed, što građanima i službama daje dovoljno vremena za pripremu i pravovremene mjere zaštite. Zato su sustavi ranog upozorenja važni i Hrvatska, srećom, ima dobro razvijen sustav koji kontinuirano unapređujem", rekao je dr. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.
"DHMZ izdaje upozorenja na iznimno visoke temperature koja su našim građanima, gostima i službama dostupna na meteo.hr i platformi MeteoAlarm. A od 2013. operativno izrađujemo i upozorenja na toplinske valove koji mogu djelovati na zdravlje. Uz upozorenja donosimo i preporuke za zaštitu od vrućina jer pravovremene mjere doista mogu spasiti živote", zaključio je Güttler.
