Uoči pandemije koronavirusa Apenini su držali stabilnu, četvrtu poziciju po noćenjima u Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku bilježi da je 2019. ostvareno 5,4 milijuna talijanskih noćenja u komercijalnom smještaju – petu uzastopnu godinu iznad pet milijuna. Talijani su, dakle, donosili približno šestinu ukupnih stranih noćenja u „špici“ sezone, a njihova se potrošnja – prema procjenama Hrvatske turističke zajednice – kretala oko 120 € dnevno, što je turističkoj potrošnji dodavalo više od 600 mln € godišnje.
Korona je prepolovila promet – i više
Prvi pandemijski val srušio je međunarodna putovanja. 2020. je Italija zabilježila strogi „lock-down“, a Hrvatska je tek u srpnju otvorila granice. Rezultat je bio dramatičan: talijanski noćaji pali su na 1,2 milijuna, gotovo 78 % manje nego godinu prije, dok su dolasci skliznuli ispod 300 tisuća. Godinu potom uslijedio je oporavak – 2021. je donijela 2,0 milijuna noćenja (+66 %), ali to je još uvijek bilo tek 37 % pretpandemijskog prometa, što jasno govori da je korona poremetila putničke navike Talijana i otvorila prostor konkurentskim mediteranskim destinacijama poput Grčke i Španjolske.
Broj noćenja talijanskih turista u Hrvatskoj (u milijunima), po godinama:
2015. – 4,8 mil.
2016. – 5,0 mil.
2017. – 5,0 mil.
2018. – 4,9 mil.
2019. – 5,1 mil.
2020. – 1,2 mil.
2021. – 2,0 mil.
2022. – 3,9 mil.
2023. – 3,9 mil.
2024. – 3,7 mil.
Splitsko-dalmatinska županija: oporavak, ali ne i povratak na staro
Regionalna slika prati nacionalni trend. Prema eVisitoru, talijanski gosti su u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2019. ostvarili nešto više od 300 tisuća noćenja i oko 60 tisuća dolazaka (podatak iz Statističke analize TZ-a SDŽ za 2019.). Pandemijska 2020. doslovce je „ugasila“ tržište – tek oko 14 tisuća dolazaka i 81 tisuću noćenja.
Oporavak je započeo 2021., no brojke su i dalje bile skromne: 33 798 dolazaka i 146 720 noćenja, uz prosječni boravak od 4,3 noći. Godinu dana poslije rast je bio snažan – 70 975 dolazaka (+110 %) i 288 878 noćenja (+97 %), ali čak i taj skok nije dosegnuo „zlatne“ 2019. Preliminarni podaci TZ-a SDŽ za 2023. (još neslužbeni) sugeriraju stagnaciju: talijanski su dolasci tek neznatno porasli, a noćenja su ostala ispod 310 tisuća.
Kako ponovno osvojiti apeninsko tržište?
Turistički profesionalci u Hrvatskoj navode tri krovna razloga usporenog povratka Talijana: promijenjene potrošačke navike nakon pandemije (jači „staycation“ trend u Italiji), skuplji trajektni prijevoz i zagušenja na graničnim prijelazima tijekom ljetnih špica, te vidljiviji marketing konkurencije. Struka ističe da bi brže autocestovno povezivanje, povoljniji „package-dealovi“ trajekt + smještaj, ciljane kampanje na društvenim mrežama (posebice za južne regije Italije) i pojačan kongresni te sportski turizam u pred- i postsezoni mogli vratiti talijanske brojke barem na 80 % pretpandemijskog nivoa do 2026. Na nacionalnoj razini HTZ već ove godine udvostručuje proračun za promociju na tržištu Italije, dok Splitsko-dalmatinska županija za idući ciklus planira zajedničke nastupe s trajektnim prijevoznicima i low-cost aviokompanijama, uz jače brendiranje Makarske i Hvara kao „proljetno-jesenskih“ destinacija.
S druge strane Jadrana interes za Hrvatsku nije nestao – ali je postao zahtjevniji. Talijani danas, više nego prije pandemije, traže održive destinacije, autentičnu gastronomiju i „smart“ destinacijske servise bez gužvi. Upravo na tim poljima – održivost, kvaliteta i digitalizacija – leži ključ ponovnog rasta.
