U Planu za toplinski udar objavljenom ovih dana u Engleskoj navodi se da među rizične skupine, uz starije od 75 godina, bebe i malu djecu, ljude s teškim fizičkim i mentalnim bolestima, pripadaju i žene.
Plan ne objašnjava zbog čega su žene na popisu, ali britanska agencija za sigurnost zdravlja poziva se na studiju provedenu u Nizozemskoj, u kojoj se proučavanjem stopa smrtnosti nakon toplinskih valova ustanovilo da starije žene imaju veći rizik od smrti nego muškarci. Istraživači navode da se rezultati ne mogu pripisati samo dobi, prenosi britanski Guardian, prenosi N1.
„Kad smo uzeli u obzir jednaku dob, stope smrtnosti za žene svejedno su bile 15 posto više,” napisao je tim u analizi podataka iz toplinskog vala koji je pogodio Francusku 2003.
Druga studija, koju su proveli istraživači iz Njemačke i Nizozemske, pregledala je 23 godine temperaturnih podataka iz Nizozemske zajedno s podacima o stopama smrtnosti. Također su pronašli razlike između žena i muškaraca.
„Smrtnost izazvana toplinom češća je u žena nego u muškaraca, pogotovo u najstarijoj dobnoj skupini (stariji od 80 godina) izloženoj ekstremnoj vrućini,” objasnili su znanstvenici iz studije.
Ne čini se da se to može objasniti time da su stariji ljudi ranjiviji na toplinu i da žene generalno dožive stariju dob od muškaraca, dodali su.
Prema riječima autora studije Heina Daanena, profesora fiziologije na sveučilištu u Amsterdamu, tim je nagađao da bi ulogu moglo igrati slabije izlučivanje znoja u žena nego u muškaraca.
„Okvirno, stariji se znoje upola manje od mladih ljudi, a žene se znoje upola manje od muškaraca,” kaže Daanen. Drugim riječima, piše u studiji, „sposobnost starijih žena da reguliraju tjelesnu temperaturu znojenjem najniža je od svih skupina.”
Tim također navodi da bi za višu smrtnost mogao biti odgovoran stres kojem je na vrućini izložen kardiovaskularni sustav.
„Stres kardiovaskularnog sustava viši je u žena, što potencijalno objašnjava njihovu višu stopu smrtnosti pri višim temperaturama,” napisali su istraživači.
Druga mogućnost je, dodaju, to što je vjerojatnije da starije žene žive same, što je poznati faktor rizika pri toplinskim valovima, i generalno su manje aktivne od muškaraca, iako su aktivnije u kućanstvu.
„Žene koje su u slabijoj formi, a nastavljaju obavljati kućanske poslove tijekom trajanja toplinskih valova pod većim su rizikom pretjeranog zagrijavanja od muškaraca, što uzrokuje stres njihovom kardiovaskularnom sustavu,” napisali su istraživači.
Ollie Jay, profesor na Sveučilištu u Sydneyu, također navodi da su studije pokazale kako je maksimalna stopa znojenja kod mladih zdravih žena niža nego kod njihovih muških vršnjaka.
„Još uvijek ne znamo je li to razlog viših stopa smrtnosti žena tijekom toplinskih valova. Nejasno je postoji li korelacija roda i dobi,” objašnjava Jay.
Mike Tipton, profesor fiziologije na Sveučilištu u Portsmouth, kaže da bi žene mogle biti ranjivije jer imaju višu tjelesnu temperaturu nakon ovulacije, a istovremeno su vrlo često manje građe od muškaraca. Prema tome, imaju veći omjer mase i površine tijela, što znači da se brže zagrijavaju.
Ipak, „najvjerojatniji odgovor je da se ovdje radi o kombinaciji faktora i moramo provesti dodatna istraživanja da bismo razumjeli što se događa,” navodi Jay.
