Mnogi građani Splita pitaju se je li šteta nakon nevremena koje je u utorak pogodilo grad mogla spriječiti ili umanjiti.
U ponedjeljak ujutro na mobitele građana u pet županija na istoku zemlje stigla je poruka s upozorenjem na nevrijeme. Slavonci su dobili upozorenje, no samo dan kasnije SRUUK, Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama, se nije oglasio.
"Razlog je taj što se SRUUK uglavnom aktivira kad postoji velika vjerojatnost ostvarenja događaja, u ovom slučaju to je grmljavinsko nevrijeme, na velikom području. Ovo što se dogodilo na Splitu bio je ekstreman događaj, ekstreman događaj po jačini", objasnila je Petra Mikuš Jurković, voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave.
"Dakle, dogodio se i razvio u vrlo kratkom vremenu, njegov životni ciklus bio je sat vremena. Uz sve današnje materijale i alate koje imamo, ne mogu se prognozirati točne lokacije i intenzitet takvih događaja", dodala je.
Zato se poruke zbog nevremena šalju samo kad su u opasnosti velika područja. DHMZ i civilna zaštita podsjećaju građane da SRUUK nije jedini alat za upozorenje.
"On ne zamjenjuje sve ove druge komunikacije koje idu prema van. U principu, rezultat dobro odrađenog posla i građana i žurnih služba je upravo ta komunikacija koja je išla prije, da je potencijalno nevrijeme neko moguće na tom području", rekao je Tomislav Marević iz Ravnateljstva civilne zaštite.
DHMZ upozorenje za potencijalno opasno vrijeme izdaje i do 3 dana unaprijed. Bilo je izdano i za Dalmaciju, podsjetila je reporterka Dnevnika Nove TV Željka Škreblin Borovnjak.
"Moramo biti svjesni da upozorenja postoje, gledati gdje su. Ona se nalaze na službenoj stranici, prenose se putem medija. Nalaze se i na stranici meteolarm i moramo se ponašati u skladu s preporukama nadležnih služba", napomenula je Mikuš Jurković.
I u slučaju jakog nevremena, radije ostati na sigurnom nego spašavati materijalno.
