Gotovo svatko barem je jednom doživio neobičan i pomalo neugodan trenutak: taman kada počnete tonuti u san, tijelo se naglo trzne, uz snažan osjećaj kao da padate. Takav trzaj često prati nalet adrenalina, ubrzano disanje i naglo buđenje – iako se u stvarnosti nije dogodilo ništa.
Iako se ova pojava često pripisuje “čudnim snovima”, riječ je o sasvim poznatom i uglavnom bezopasnom fiziološkom fenomenu koji otkriva kako tijelo prelazi iz budnog stanja u san.
Što su hipnički trzaji i koliko su česti?
Hipnički trzaji, poznati i kao trzaji pri usnivanju, nevoljne su kontrakcije mišića koje se javljaju u trenutku kada tijelo započinje proces uspavljivanja. Prema riječima dr. Myre Figure, anesteziologinje iz Los Angelesa, mozak u tom prijelaznom trenutku ponekad pogrešno protumači opuštanje mišića kao gubitak ravnoteže ili pad, zbog čega šalje impuls tijelu da se “trgne”.
Ova pojava pripada skupini tzv. mioklonusa spavanja – kratkih, nevoljnih pokreta mišića koji se javljaju tijekom sna ili pri usnivanju. U tu skupinu spada i štucanje. Iako mogu biti uznemirujući, hipnički trzaji smatraju se bezopasnima i najčešće se pojavljuju u fazi laganog sna.
Prema istraživanju objavljenom 2016. godine u časopisu Sleep Medicine, između 60 i 70 posto ljudi barem povremeno doživljava ove trzaje, a mogu se javiti ne samo neposredno prije sna, već i u stanju mirne budnosti.
Što ih uzrokuje?
Do hipničkih trzaja dolazi zbog složenog procesa kojim mozak i živčani sustav prelaze iz budnosti u san. Ponekad se tijelo opušta brže nego što mozak to uspije “registrirati”, što rezultira pogrešnim signalima i naglim mišićnim kontrakcijama.
Njihovu učestalost mogu povećati neredoviti obrasci spavanja, putovanja kroz vremenske zone, smjenski rad i poremećaji cirkadijalnog ritma. Važnu ulogu imaju i psihološki te fizički čimbenici. Stres potiče lučenje kortizola, hormona koji održava tijelo u stanju pripravnosti, dok izražen umor povećava osjetljivost živčanog sustava.
Stimulansi poput kofeina i nikotina dodatno usporavaju smirivanje organizma, a anksioznost, brige i intenzivno razmišljanje prije spavanja mogu potaknuti mozak na nagle refleksne reakcije.
Kada bi mogli biti razlog za zabrinutost?
Iako su hipnički trzaji u pravilu bezopasni, njihova česta pojava može biti znak povišene razine stresa ili loše kvalitete sna. Kod nekih ljudi strah od ponovnog trzaja može dovesti do poteškoća s usnivanjem, pa čak i do razvoja nesanice.
Stručnjaci savjetuju da obratite pažnju ako se trzaji javljaju svake noći ili više puta tijekom noći, ako vam značajno otežavaju uspavljivanje ili se pojavljuju u razdobljima pojačanog stresa i iscrpljenosti. U takvim slučajevima važno je reagirati na vrijeme kako bi se spriječio razvoj kroničnih poremećaja spavanja.
Kako smanjiti učestalost trzaja?
Ne postoji metoda koja u potpunosti uklanja hipničke trzaje, ali promjene životnih navika i dobra higijena spavanja mogu ih znatno ublažiti.
Preporučuje se održavanje redovitog rasporeda spavanja, s odlaskom na počinak i buđenjem u približno isto vrijeme svaki dan. Unos kofeina i nikotina trebalo bi ograničiti, osobito u poslijepodnevnim i večernjim satima.
Tehnike opuštanja poput meditacije, laganog istezanja ili dubokog disanja mogu pomoći u smanjenju stresa, dok umirujuća rutina prije spavanja – prigušena svjetla, tiha glazba ili lagana joga – daje tijelu jasan signal da je vrijeme za odmor. Također se preporučuje izbjegavanje ekrana i mentalno zahtjevnih aktivnosti neposredno prije sna.
S vremenom, ove navike pomažu tijelu da lakše i mirnije prijeđe u san, smanjujući vjerojatnost neugodnih trzaja pri usnivanju.
