Iako su ustavne vrednote poput slobode, ravnopravnosti i mirotvorstva jasno propisane, dio političkih aktera smatra da škola ne bi trebala ulaziti u vrijednosna pitanja. Zbog toga je građanski odgoj uveden tek kao međupredmetna tema, s upitnom kvalitetom provedbe.
Građanski odgoj između politike i prakse
Građanski odgoj u Hrvatskoj opterećen je ideološkim prijeporima, ističe politolog Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja.
Kako nacionalne vlasti nisu osigurale sustavnu provedbu, inicijativu su preuzele lokalne zajednice, prvo Rijeka 2016., a potom i drugi gradovi. Pokazalo se da interes postoji – učenici, roditelji i nastavnici prepoznaju važnost ovih sadržaja.
No lokalna provedba stvara neujednačenost, jer neki učenici dobivaju te kompetencije, a drugi ne. Programi često ovise o volji nastavnika i financijama lokalnih vlasti, pa im prijeti gašenje, javlja Novi list.
Ukidanje PiG-a u strukovnim školama
Baketa upozorava da se ukidanjem predmeta Politika i gospodarstvo u strukovnim školama dodatno smanjuje prostor za stjecanje građanskih kompetencija, što produbljuje jaz u odnosu na gimnazijalce. Time mladi ostaju bez znanja potrebnog za sudjelovanje u demokratskom životu, dok je upravo građanski odgoj ključan i za prevenciju radikalizacije.
Europski primjeri (Francuska, Švedska, Njemačka) pokazuju da uspjeh donose sustavnost, jednakost i institucionalna podrška. Baketa zaključuje da Hrvatska mora razviti model koji je jednak za sve učenike i usidren u zajednicu, a ne prepušten lokalnim inicijativama.
Građanski odgoj ima i preventivnu ulogu protiv radikalizacije – jača toleranciju, dijalog i kritičko mišljenje te pruža mladima siguran prostor za raspravu. „Kada uče razlikovati činjenice od dezinformacija i argumentirano raspravljati, otporniji su na radikalne ideje i nasilje“, ističe Baketa.
Uz građanski, grad Rijeka sada uvodi i zdravstveni odgoj u sve škole. Baketa to vidi kao hrabar i dosljedan korak koji bi, ako pokaže rezultate, mogao potaknuti i druge lokalne zajednice.
