Lanternu publicira istoimena udruga iz Vele Luke koja se trudi kroz časopis sveobuhvatiti otok, njegove kreativce, iznjedriti nove spoznaje o njegovoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini, ali i analizirati njegov sadašnji trenutak i baciti pogled u njegovu budućnost…
Velikana mi čast bila kad su me prije četiri godišća pozvali u Vela Luku da predstavim prvi broj časopisa za kulturu Lanterna. Baš sam bio počašćen da kao luški izdanak kažem nekoliko riči o časopisu koji me je već na prvi pogled oduševio kvalitetnim sadržajem, uredničkim pristupom. I evo, imam sreću i zadovoljstvo najaviti četvrti broj, koji je trebao izaći u studenom prošle godine, ali radi svima poznatih razloga to nije bilo moguće, pa će za koji dan biti predstavljen u punom sjaju.
Evo kako ga vidi i najavljuje urednik Tonko Barčot:
- Novi, 4. broj korčulanskog časopisa Lanterna izlazi s dosad najvećim brojem priloga, njih 34. Raspon tema i poglavlja je šarolik. Evo nekoliko tekstova: O velikoj luškoj buni i kalašnjikovima u Blatu, koje je to prosto značenje riječi „njok“ i o nepoštenoj smrti Kaleba Smokvine koji je cili život pi vino, a zadušila ga je voda.
Od priloga koji se bavi jednom od najvećih buna u povijesti Vele Luke i predajom po kojoj je župnik pred razjarenom svjetinom morao iskočiti kroz prozor, preko rada koji je sveobuhvatio što trebate znati o kamenim građevinama vrtujcima, pa do teksta koji nam približava različita značenja starih luških izraza, pa i ono prosto - riječi „njok“ ili „guvati“.
U novom broju ovog časopisa objavljujemo nastavak neobjavljenih dnevničkih zapisa hrvatskog književnika i akademika Šime Vučetića iz kraja 1950-ih. Što je to tjeralo Vučetića u malodušje, a što mu vraćalo životnu vedrinu. Kako je gledao na Luku, a kako na Blato? I što su to stari Lučani bili zgriješili da su kažnjeni na sedam godina tuče. S druge strane, u novoj priči Frana Petkovića vraćamo se u početak 1990-ih kada su kalašnjikovi bili nakratko zavladali na ulici Blata. Za Lanternu piše i sve priznatiji hrvatski književnik Darko Šeparović.
Uz osvrt na prošlost, velik dio tekstova bavi se sadašnjim trenutkom otoka pa i promišljanjima otočana o različitim iskustvima života u pandemiji korone. Je li e-škola znači apriori napredak, kome trebaju granice na otoku, zašto se danas ne vodi bitka za imena i kako osmisliti muzejski postav Olivera Dragojevića, cvrčka Mediterana.
Lanterna 4 objavljuje intervju s književnicom Antonelom Marušić, uz ulomak njezinog romana (u nastajanju) o luškom djetinjstvu, kao i sa slikarom Denisom Berkovićem. Likovni aspekt kulture upotpunjuje autoportret mlade luške slikarice Hane Kalebić i kraći portret kipara Radoslava Duhovića. Portretirana je i pjevačica Meri Šeparović, ali i ličnosti s margine, poput pustinjaka zvanog Kaleb Smokvina. Autor ovog portreta Ivo Cetinić zaključit će da je njegova smrt bila nepoštena. Kaleb je „cili život pi vino, a zadušila ga je voda“.
U Lanterni će se moći pročitati i nostalgičnonježni tekst novinarke Deutsche wellea iz Bonna Dunje Dragojević Kersten, u kojem se osvrće na svoje neraskidive spone s luškim zavičajem, ali i kritički osvrti na pojedine aspekte života na otoku iz perspektive stalnih stanovnika.
Lanternu publicira istoimena udruga iz Vele Luke koja se trudi kroz časopis sveobuhvatiti otok, njegove kreativce, iznjedriti nove spoznaje o njegovoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini, ali i analizirati njegov sadašnji trenutak i baciti pogled u njegovu budućnost. Lanterna se trudi biti aktualna, polemična i drukčija, suvremen časopis 21. stoljeća za sve one koji vole svoj otočni zavičaj i žele znati više o njemu. I za one koji čitaju i za one koji će to tek započeti. S Lanternom!
