Vratiti se u vrijeme, tamo negdje 12. svibnja 1987., dakle prije gotovo 35 godina, bilo je uputno popričati, recimo s Oliverom Mlakarom, jer on je bio zvijezda s malog ekrana. Ili s Jasminom Nikić! Spikeri, voditelji Dnevnika, svojom pojavom i znanjem privlačili su pozornost svekolikog gledateljstva. Meteorolozi bi se pojavili minutu, dvije prije kraja centralnog dnevnika da bi rekli kakvo će vrijeme biti sutra. Nije to bilo vrijeme da bi se, kao danas, posvetila i pjesma kao dragom Vakuli.
U današnje vrijeme baviti se prognozom bilo kakve vrste zaista nije uputno jer su prognoze nesigurne i varljive.
Sportske prognoze također su varljive i prepune su iznenađenja. Ako ste još ove zime prognozirali da ćete svoj godišnji odmor provesti jeftino u nekom od hotela na Jadranu, prognoze su vam zaista loše i neosnovane. Zato je najbolje prognoze ostaviti onima kojima je to profesija, kojima u tome pomažu nauka i silna tehnika.
Milan Sijerković stručnjak je za prognoze. Naravno, samo one vremenske, jer u ove druge ne upušta se ni on.
Milan Sijerković, meteorolog, kad sam se odlučio za razgovor, bio je prisutan posredstvom malih ekrana gotovo dvadeset godina u našim domovima. Televizija mu je dala vrlo zahvalan zadatak: da nakon vijesti o ratovima, potresima, poplavama, o našim privrednim uspjesima i neuspjesima dade stručnu vremensku prognozu.
Govoriti o vremenu čini se da je danas jako »moderno«. Sve više pričamo o ciklonama i anticiklonama, pa smo simpatičnog Milana upitali koji je razlog tome.
- Istina je da se kod nas dosta priča o vremenu - potvrđuje Milan Sijerković. -Vjerujem da se za to može naći objašnjenje. U zadnjih dvadesetak godina vrijeme se zaista mijenja. Ja sam rodom iz Boke kotorske i znam da su u mome djetinjstvu ljeta bila strašno topla. Vrijeme se, eto, mijenja, pa zato dosta o vremenu i govorimo. Pored toga, sada svi puno više pažnje posvećujemo boravku u prirodi, van kuće, pa je i normalno da se pitamo i raspitujemo kakvo nas vrijeme očekuje. Nautički je turizam dosta razvijen u našoj Dalmaciji. Nekada su u tim krajevima o vremenu pričali samo težaci i ribari, koji su bili direktno zainteresirani. Sada je, vidite, to prošireno i na brojne turiste, izletnike... U poljoprivredi se danas koriste vrlo skupe sorte, pa su eventualne štete prouzrokovane vremenom mnogo veće. I uopće — cijeli svijet ima skuplje tehnologije koje umnogome ovise i o vremenu.
Čini se da je vrijeme gotovo u svako godišnje doba neuobičajeno za upravo to godišnje doba. Eto, zime su postale tople, proljeća hladna. Vremenske zamke na svakom uglu. Zar nije tako?
Zamke memorije
- Može se o vremenu govoriti da li je neobično ili ne. Kažemo da je vrijeme neobično kada se razlikuje od prosjeka, a prosjek se dobiva iz zbroja neuobičajenog vremena. Svaka godina ili mjesec u godini su malo neuobičajeni, ali čovjek u toku godina zaboravi kakvo vrijeme zapravo treba biti ili kako je bilo nekada u određenom periodu. Zato se nama samo čini da je vrijeme iznenadilo. Svaki je mjesec travanj, recimo, malo neobičan na različite' načine: jedne je godine suh, druge godine je malo hladniji ili ima više kišovitih dana...
Ima i takvih mjeseci koji se vladaju upravo onako kako je uobičajeno. Vrijeme je rijetko onakvo kako mi mislimo da bi trebalo biti. Mnogi su se iznenadili snijegu u Zagrebu u posljednjoj trećini travnja, a 28. travnja 1985. godine snijeg je također padao u Zagrebu, a ljudi su, eto, to jednostavno zaboravili.
Pučke prognoze
U Dalmaciji su cijenjene i prognoze težaka i ribara.
- Nije pošteno što se pučke prognoze ponekad podcjenjuju, naročito kod mlađih meteorologa. Iz iskustva znam da ima priličan broj težaka i ribara koji daju dobre prognoze i oni to dobro rade, ali samo za nekoliko sati, eventualno dan-dva. Neki se ribari oslanjaju na mjesečeve mijene. Mislim da to nema logike, a oni koji pak kažu da gotovo uvijek bude tako kako su oni prognozirali, ipak su pod zaštitom slučajnosti. Smjestite vi ribara s Brača u Zadar pa će prognoze vremena biti znatno lošije!
Mi u Dalmaciji imamo mogućnost da pratimo TV-program susjedne Italije. RAI daje vrlo televizičnu vremensku prognozu. Može li naša vremenska TV-prognoza izgledati modernije?
- Televizijska prognoza vremena mogla bi izgledati modernije. Sinoptičari su tu da daju, odnosno da ispričaju sadržaj i da ta prognoza bude stručna i interesantna. Koliko će taj prilog biti televizičan, ovisi od tehnike. Možda bi mogao taj prilog izgledati ljepše, sa sadašnjim tehničkim sredstvima. Talijani imaju pet minuta vremena, a mi minutu ili možda malo više. To je, naravno, premalo da bi se moglo nešto više ispričati, pokazati neku zanimljivost i slično. Ali, ja moram kazati da je TV Zagreb učinila puno više nego drugi TV centri u nas. Jer, jedino TV Zagreb ima stručne ljude pred kamerama i mogu reći da su odgovorni ljudi na vrijeme ocijenili korisnost takvog koraka. Sigurno je da gledaoci više vjeruju stručnjaku koji daje prognozu vremena nego nekom novinaru ili spikeru.
Zašto nam na TV ne daju malo duže prognoze, tj. za duži vremenski period, kao što to radi Vaš sugrađanin Koljčicki?
- Znam priču o Koljčickom. Međutim, meteorolozi su suglasni da to nije znanstvena metoda. Takav način prognoziranja znanost ne priznaje. Nigdje se u svijetu ne daje prognoza za šest mjeseci unaprijed. Ako se to Koljčicki usudi, to je njegov problem. Mi meteorolozi cijenimo prognoze do 10 dana unaprijed.
Bavite li se i nekim drugim prognozama, recimo sportskom prognozom?
- A, to ne! Ja više nisam u pravom smislu riječi ni navijač. Kao dječak navijao sam za »Hajduka«, a sad sam simpatizer. »Hajduk« mi je prva nogometna ljubav. Rodom sam iz Boke kotorske, iz Baošića, to vam je desetak kilometara od Herceg-Novog, a tamo se listom navija za »bijele«!
Koliko sam čuo, navijate za sve što je zeleno?
- Obožavam prirodu i sve boje i mirise koje nam priroda može dati. A može nam dati puno ako je čuvamo. Tamo se najbolje osjećam, a i planinarim. Postoji li nešto ljepše?
U potpunosti se slažem, ali morate priznati da je ugodno vedriti i oblačiti na RTVZ?
- Haha, daleko sam ja od toga, ali razumio sam. Pa čak i kad bih imao takvu mogućnost ne bih se upustio u tako nešto. Uloga koja mi je ponuđena posve je dostatna!
Milan Sijerković rođen je 5. studenog 1935 u Baošićima, u Boki kotorskoj -umro je u Zagrebu -8.prosinca 2018.
Godine 1961. diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studij fizike – geofizika s meteorologijom. Kao student sudjelovao je u ekspediciji Geofizičkog zavoda i obavljao meteorološka mjerenja za vrijeme pomrčine Sunca 1961. na Hvaru. Na istome je fakultetu završio 1977. poslijediplomski studij i stekao znanstveni stupanj magistra znanosti.
U Državnom hidrometeorološkom zavodu mr. sc. Milan Sijerković bio je zaposlen neprekidno od 1. rujna 1963. do umirovljenja 15. listopada 2000., najprije kao prognostičar, zatim i voditelj službe prognoze. Bavio se i znanstveno-istraživačkim radom te je napisao pedesetak znanstvenih i stručnih radova. Od 1977. radio je kao vanjski suradnik Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te je kroz Meteorološki praktikum iz sinoptičke meteorologije tijekom dva desetljeća odgojio generacije hrvatskih meteorologa.
U trajnom će sjećanju mnogim slušateljima ostati jutarnji razgovori s meteorologom na II programu Hrvatskog radija u 7:45 kada je tradicionalno, svakog četvrtka Milan Sijerković detaljno informirao javnost o prognozi za predstojeći vikend, od 1966. godine i subotom ujutro kroz razgovor s Dragom Flegom te nedjeljom u emisiji za poljoprivrednike. Od 1968. do 2000. godine redovno sudjeluje u izradi i prezentaciji vremenske prognoze za glavni večernji dnevnik TV Zagreb (od 1991. HRT) te svih ostalih televizijskih emisija u skladu s trenutnom programskom shemom.
I nakon odlaska u mirovinu ostao je prisutan i aktivan u mnogim drugim radijskim i televizijskim javljanjima i gostovanjima. Kao kolumnist pisao je i za hrvatske internetske portale, a sve do početka 2018. godine bio je i prognostičar Nove TV. Bio je veliki zaljubljenik općenito u prirodu te nije propuštao prigodu sudjelovati u prirodoslovnim ekskurzijama u organizaciji meteorologa, planinara ili gljivara.
Njegova velika ljubav prema meteorologiji potječe još iz djetinjstva, o tome je napisao: Potječem iz ribarske obitelji i htio ne htio, odmalena sam se susretao s vremenom, i dobrim i lošim. Tako sam se i naučio promatrati vrijeme, zahvaljujući najviše starim ribarima. U to vrijeme nije bilo stručnih prognoza, pogotovo ne onih za pomorce pa sam se, promatrajući predviđanja ribara, zainteresirao za meteorologiju i odlučio za taj studij.
Posebno značajan dio njegova rada je popularizacija meteorologije s kojom se počeo baviti već 1964. O pučkom vremenoslovlju, zanimljivim meteorološkim događajima i fenomenima te značajnim meteorolozima (vremenoslovcima) pisao je u časopisima, dnevnome i tjednom tisku te objavio oko 400 popularno-znanstvenih napisa većeg opsega, dvadesetak podlistaka te 4000 kratkih meteoroloških članaka. U programima HRT-a sudjelovao kao autor, voditelj ili scenarist brojnih emisija. Bio je član uredništva časopisa Priroda, najstarijeg časopisa za popularizaciju prirodnih znanosti u Hrvatskoj. Napisao je ukupno 23 stručno popularne knjige, uključujući i 4 dječje slikovnice. Posljednja, O vremenu i klimi Rijeke i Kvarnera izašla je ove godine. Svaka njegova pisana ali i pred milijunskim auditorijem izgovorena riječ odisala je meteorološkom zanimljivošću, jednostavnošću i pristupačnošću te su je slušatelji ili čitatelji s oduševljenjem upijali. Taj njegov prepoznatljiv stil i dakako točnost prognoze, priskrbili su mu, opravdano, veliku popularnost.
Za svoj doprinos popularizaciji znanosti primio je 1991. godine državnu nagradu Fran Tućan. Bio je dugogodišnji član Upravnog odbora Hrvatskog meteorološkog društva koje mu je 2016. godine dodijelilo priznanje za životno djelo.
Milan Sijerković mnogim je generacijama predstavljao sinonim za vremensku prognozu. Sijeru, kako smo ga od milja zvali, meteorologija i vremenska prognoza nisu bili samo posao nego i životni poziv, što je svakodnevno dokazivao kroz brojne aktivnosti tijekom svih ovih godina.
Ponosni smo što smo bili njegovi kolege, suradnici i učenici-rekli su njegove kolege iz DHMZ, opraštajući se od Milana 8. prosinca 2018.
