Covid-19 definira se kao respiratorna infekcija, ali učinci novog koronavirusa nisu ograničeni na jedan organ. Obdukcije koje se provode kod preminulih od ovog virusa ukazuju na njegovo postojanje u cijelom tijelu, uključujući pluća, srce, slezenu, bubrege, jetru, debelo crijevo, prsni koš, mišiće, živce, reproduktivni trakt, oko, ali i mozak.
U jednom od slučajeva, ostaci novog koronavirusa pronađeni su u mozgu preminulog pacijenta 230 dana nakon što je osoba prvi puta počela osjećati simptome, prenosi ScienceAlert.
"Naši podaci pokazuju da kod nekih pacijenata covid može uzrokovati sustavnu infekciju i rasti u tijelu mjesecima", zaključuju autori studije, predvođeni istraživačima s Nacionalnog instituta za zdravlje Sjedinjenih Država (NIH).
U prošlosti su obdukcije onih koji su se zarazili koronom pokazivale preliminarne znakove širenja na više organa, s genetskim ostacima virusa koji su se pojavljivali u bezbroj tkiva, organa i tekućina.
U srpnju 2020. godine, daljnje obdukcije pokazale su dokaze krvnih ugrušaka u gotovo svim vitalnim organima onih koji su se zarazili covidom. Novo istraživanje NIH-a sada replicira i potvrđuje te rezultate detaljnije nego ikad prije.
Istraživači sugeriraju da su njihova najnovija otkrića do sada najopsežnija analiza stanične postojanosti korone u ljudskom tijelu.
Studija je uključivala 44 obdukcije, u kojima su istraživači pažljivo otkrili i kvantificirali razinu glasničke RNK iz covida na 85 lokacija i tekućina. Ove genetske informacije ukazuju na to gdje se virus mogao razmnožavati tijekom života osobe.
U autopsijama obavljenima od travnja 2020. do ožujka 2021., istraživači su otkrili da su starije, necijepljene osobe koje su umrle od covida pokazivale obilne znakove replikacije korone na ukupno 79 lokacija i tjelesnih tekućina.
Štoviše, neke od promjena bile su očite unutar dva tjedna nakon što su se prvi simptomi počeli pojavljivati.
Zanimljivo, dok su pluća pokazivala najviše upala i ozljeda, mozak i drugi organi često nisu pokazivali značajne promjene tkiva unatoč značajnom virusnom opterećenju.
Autori nisu sigurni zašto je to tako. Može biti, na primjer, da ljudski imunološki sustav nije tako dobar u ciljanju tih drugih mjesta u usporedbi s plućima.
U kasnijim fazama oporavka od covida, istraživači su pronašli dokaze da su pluća bila manje zaražena nego što su bila u početku, dok druge lokacije nisu pokazale ni približno toliko poboljšanje.
"Naši rezultati pokazuju da se virus može proširiti po cijelom tijelu, iako je najveće opterećenje covida u respiratornim tkivima", zaključuju istraživači.
Razumijevanje načina na koji se covid širi i opstaje u ljudskom tijelu moglo bi otkriti mnogo o tome zašto neki pacijenti pate od dugotrajne bolesti covida.
Antivirusni lijekovi mogli bi pomoći ljudskom imunološkom sustavu da očisti virusne stanice iz tkiva, organa i tekućina do kojih bi inače bilo teško doći. Možda bi mogli može pomoći i u smanjenju dugotrajnih simptoma.
"Nadamo se da ćemo ponoviti podatke o postojanosti virusa i proučiti odnos s dugim covidom. U manje od godinu dana imamo oko 85 slučajeva i radimo na proširenju tih napora", kaže jedan od autora, Stephen Hewitt, iz Nacionalnog instituta za rak, prenosi N1.
