Objavljeno je novo tjedno izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 6. do 12. listopada.

Ukupno je 220 preminulih osoba u ovom valu epidemije. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 77,1 godina. 102 osobe preminule su na respiratoru.

Trenutno u Republici Hrvatskoj postoji 26 testnih mjesta koja provode RT-PCR metodom analizu prikupljenih uzoraka na covid-19. Svi obrađeni uzorci upisuju se u nacionalnu platformu pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje koja je dostupna svim županijskim zavodima za javno zdravstvo. Županijski zavodi za javno zdravstvo o pozitivnim slučajevima, izvorima zaraze i žarištima dostavljaju podatke u sklopu svojih dnevnih izvješća Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Hrvatski zavod za javno zdravstvo prikuplja tako informacije o žarištima, o bolničkom liječenju covid-19 pozitivnih osoba, zatim o covid-19 pozitivnim pacijentima na respiratoru i o umrlim osobama.
Više o testnim centrima možete pronaći na linku, navodi se u izvještaju.

Navode se i epidemiološki pokazatelji na dan 12. listopada 2020.:

  • Kumulativna 7-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 69,1/100.000
  • Kumulativna 14-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 107/100.000
  • Županije s kumulativnom 7-dnevnom stopom većom od 50/100.000 stanovnika: Grad Zagreb, BBŽ, DNŽ, KŽ, KZŽ, LSŽ, MŽ, OBŽ, PSŽ, SMŽ, SDŽ, VŽ, VPŽ, VSŽ, Zagrebačka
  • Županije s kumulativnom 14-dnevnom stopom većom od 100/100.000 stanovnika: Grad Zagreb, BBŽ, DNŽ, KŽ, KZŽ, LSŽ, MŽ, PSŽ, SMŽ, SDŽ, VPŽ, VSŽ
  • Ukupni broj testiranja u posljednjih tjedan dana: 32.584
  • Udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja u posljednjih tjedan dana: 8,7%
  • Ukupan broj testiranja i udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja: 360.976; 5,7%
  • Broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi na 100.000 stanovnika u posljednjih tjedan dana: 0,42/100.000
  • Broj smrtnih slučajeva u posljednjih tjedan dana: 27
  • Ukupna stopa smrtnih slučajeva na 1.000.000 stanovnika: 80/1.000.000

Tri županije stoje najlošije proteklog tjedna

U dvotjednom razdoblju od 6.10. do 12.10. sve županije zabilježile su nove slučajeve bolesti covid-19. Najviše novooboljelih bilježi Grad Zagreb, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija te Zagrebačka županija. Najmanje novooboljelih zabilježeno je u Istarskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Najveću 14-dnevnu stopu ima Krapinsko-zagorska županija, a slijede je Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska županija.



Epidemija po tjednima, od 28. do 33. tjedna epidemije

Iz podataka je vidljivo da jedni od najvažnijih epidemioloških pokazatelja – stopa potvrđenih slučajeva te udio pozitivnih testova nakon pozitivnog trenda u razdoblju od 28. do 31. tjedna, u 32. i 33. tjednu ponovno rastu. Stopa potvrđenih slučajeva padala je do 31. tjedna kada je iznosila 31,2, da bi u 32. i 33. tjednu ponovno rasla. Broj novih slučajeva u odnosu na tjedan prije porastao je za 90,2%. Ukupan broj testiranja rastao je do 30. tjedna kada je iznosio 37.030, no nakon toga u posljednja tri tjedna opet je u blagom padu. Udio pozitivnih osoba u ukupnim testiranjima također je padao do 31. tjedna te rastao u 32. i 33. tjednu.

Vidljivo je da se od 28. do 31. tjedna bilježi povećanje, a u 32. i 33. tjednu blagi pad prosječne dobi oboljelih slučajeva te broja slučajeva na respiratoru, a to korespondira s dosadašnjim saznanjima da će se u osoba starije životne dobi češće razvijati teži klinički oblici bolesti te će smrtnost biti veća u starijim dobnim skupinama. Stopa smrtnih slučajeva u zadnjih 5 tjedana pokazuje stagnaciju.

Nakon smirivanja epidemiološke situacije početkom listopada, zbog ponovnog priljeva novooboljelih osoba, stope su u većini županija ponovno porasle.

Hospitalizacije i težina kliničke slike

Broj hospitaliziranih slučajeva po danu kretao se između minimalnih 31 i maksimalnih 58, dok se udio hospitaliziranih slučajeva u ukupnom dnevnom broju potvrđenih slučajeva kretao u rasponu od 6,1% do 23,2%.

Od ukupnog broja potvrđenih slučajeva u zadanom tjednom periodu, njih 11,9% je hospitalizirano, što predstavlja smanjenje u odnosu na prošlotjednih 16,8%. Na respirator je u istom periodu stavljeno 17 osoba, što čini 0,6% od ukupnog broja potvrđenih slučajeva.

Nakon izmjene duljine trajanja izolacije oboljelih bilježi se nagli pad broja aktivnih slučajeva, a nakon čega je broj aktivnih slučajeva dva tjedna stagnirao, da bi ponovno rastao u posljednjih tjedan dana.

Dobno-spolna raspodjela covid-19 smrtnih slučajeva

Ukupno je 220 preminulih osoba u ovom valu epidemije. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 77,1 godina. 102 su osobe preminule na respiratoru.

U posljednjih tjedan dana preminulo je 27 osoba, od toga je 11 (40,5%) osoba bilo na respiratoru. Raspodjela po dobi i spolu u posljednjih tjedana dana prikazana je u tablici 5, a po županijama u tablici 6.

U prethodnih tjedan dana oboljele su ukupno 2824 osobe – otprilike jednak postotak osoba ženskog (50,8%) i muškog spola. Jednaka raspodjela po spolu zastupljena je i u većini dobnih skupina, osim u dobnim skupinama 7-10 i 11-14 godina gdje je veći postotak oboljelih dječaka.

Po dobnim skupinama – otprilike jednak postotak oboljelih zabilježen je u dobnim skupinama djece (11,9%) i starijih osoba (11,8%). Najviše je oboljele djece srednjoškolskog uzrasta, ukupno 149. Odrasli čine najveći udio u ukupnom broju prošlotjednih oboljelih osoba, odnosno 2154 (76,3%).

Distribucija oboljelih po dobi nije se značajno promijenila u odnosu na prošli tjedan, osim što se smanjio udio oboljelih osoba starije životne dobi s 15,8% na 11,8%.

Kontinentalna Hrvatska

U posljednjih tjedan dana u svim su županijama kontinentalne Hrvatske zabilježeni novooboljeli slučajevi, najviše u Gradu Zagrebu, Osječko-baranjskoj te Zagrebačkoj županiji, a najmanje u Koprivničko-križevačkoj, Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Najviše 7-dnevne stope na dan 12. listopada zabilježene su u Krapinsko-zagorskoj, Virovitičko-podravskoj županiji te Gradu Zagrebu.

Unatoč velikom porastu broja oboljelih, nema zabilježenih žarišta s velikim grupiranjem oboljelih, već se uglavnom radi o velikom broju manjih grupiranja. I dalje se bilježe oboljeli povezani s okupljanjima u Sisačko-moslavačkoj županiji, dok u Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji veći priljev oboljelih dolazi iz grupiranja na radnim mjestima. Manja grupiranja povezana s radnim mjestom zabilježena su i u drugim županijama.

U Osječko-baranjskoj županiji zabilježena su grupiranja oboljelih u školama, a u Virovitičko-podravskoj u 2 naselja. Također, zabilježena su grupiranja povezana s vjerskim i obiteljskim okupljanjima. U socijalnoj skrbi oboljele osobe su zabilježene u Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Dio oboljelih uvezeni su slučajevi iz inozemstva te je veliki udio kontakata oboljelih osoba.

Primorska Hrvatska

I u primorskoj Hrvatskoj zabilježeni su slučajevi oboljelih osoba u svim županijama. Najveći broj oboljelih zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najmanji u Istarskoj, Šibensko-kninskoj te Ličko-senjskoj županiji – unatoč tome, zbog malog broja stanovnika, i tako mali broj oboljelih značajno je povećao 7-dnevnu stopu te je najveća 7-dnevna stopa na dan 12. listopada bila u Ličko-senjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji grupiranja su zabilježena na jednoj visokoobrazovnoj ustanovi te na radnim mjestima. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji grupiranja oboljelih povezana su sa zborskim pjevanjem te plesnom skupinom. Bolest je zabilježena u socijalnoj ustanovi u Ličko-senjskoj županiji. Značajan dio oboljelih kontakti su prethodno oboljelih slučajeva.


Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime