U posljednjih desetak godina u porastu su govorno jezični poremećaji kod djece. Veliki uzrok je i moderna tehnologija.
Sve više djece suočava se s govorno-jezičnim poremećajima. Na otprilike 38 tisuća djece koja upisuju prvi razred osnove škole, 7 posto, odnosno oko 2600 - ima neki razvojni jezični poremećaj. Porast je velik i s govornim.
"U predškolskom razdoblju govorimo o 25, skoro 30 posto onih koji imaju neki od govornih poremećaja. Pritom mislimo uglavnom na poremećaje izgovora glasova", navodi Katarina Pavičić Dokoza, logopedica u Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG za Dnevnik.hr.
Poremećaji izgovora glasova mogu biti benigni, neće remetiti kasnije funkcioniranje djeteta, a s druge strane mogu dovesti i do ozbiljnijih problema.
Mucanje je najučestaliji poremećaj, pojavljuje se kod 4 posto djece predškolske dobi. Najvažnije je bilo koju govorno-jezičnu patologiju na vrijeme prepoznati i reagirati.
"Jako je važno promatrati djetetovu interakciju. Nažalost, susrećemo u dijagnostičkom procesu kako nam djeca dolaze sve ranije i ranije", dodaje Pavičić Dokoza. A s modernom tehnologijom koja uzima danak djeca čestu "interakciju" imaju s tabletima i mobitelima koji ostavljaju trag i na govorno-jezični razvoj.
Izložena i vršnjačkom nasilju
"Često djeci koja su kod mene u terapiji je tema igrice. Često imaju potrebu o tome i pričati, a prevelika izloženost tome dovodi do određenih teškoća", upozorava psihologinja Ivna Sladić.
"Dijete uzme slikovnicu i što krene? Krene listati (poput slika na tabletu) i ne shvaća da na drugačiji način treba okrenuti priču. Ne smijemo biti robovi toga, mi moramo učiti djecu kako da se s njom služe, a da izvuku maksimalno najbolje", navodi Pavičić Dokoza za Dnevnik.hr.
Djeca s govornim poremećajima često su izložena i vršnjačkom nasilju. Pa uz logopeda, sve više idu i na psihološka savjetovanja i to najčešće zbog izoliranosti iz društva.
"Najviše su djeca osnovna škola i to niži razredi. Najčešće unutar školskog okruženja. Bilo neka nesigurnost, nemotiviranost, bilo da je ruganje, zadirkivanje i izoliranost", rekla je Sladić.
Liste čekanja za logopedske terapije su i godinu dana, a oni se nadaju se da će reforma zdravstva voditi računa i o potrebama za pravovremenim uslugama. I na koncu, logopede i psihologe učiniti dostupnijima i vratiti ih i u Domove zdravlja.
