Sa svakim novim krevetom u hrvatskom turizmu 0,3 osobe više odsele nego što se dosele, odnosno na svakih stotinu doseljenih ide 130 odseljenih osoba. Pokazalo je to istraživanje o utjecaju kratkoročnog najma na preseljenje stanovništva koje su proveli znanstvenici Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku, Maruška Vizek s Ekonomskog Instituta Zagreb i Josip Glaurdić sa Sveučilišta u Luksemburgu. Istraživanje je ovih dana objavljeno u jednom od vodećih svjetskih znanstvenih časopisa urbane i regionalne ekonomije Regional Studie, piše Večernji list.
Ovisni o turizmu
Prema podacima UN-ove svjetske turističke agencije iz 2022., Hrvatska je osmo svjetsko gospodarstvo po ovisnosti o turizmu, s najvišim udjelom objekata za kratkoročni najam unutar EU. Spomenuti rad "Short-term rental expansion and residential displacement in tourism communities, evidence from Croatia" pruža prvi sveobuhvatan uvid u fenomen iznajmljivanja u Hrvatskoj. Globalna ekspanzija objekata za kratkoročni najam, potaknuta rastom platformi za iznajmljivanje, sve više izaziva zabrinutost zbog mogućih negativnih učinaka na socioekonomski razvoj lokalnih zajednica.
Jedno od pitanja u tom kontekstu je i koliko je rast broja objekata za kratkoročni najam utjecao na iseljavanje. Stojčić objašnjava da je istraživanje analiziralo podatke o migracijama na populaciji hrvatskih jedinica lokalne samouprave od 2016. do 2019. uzevši uz apartmanizaciju u obzir činitelje poput ekonomske strukture, prilika za zapošljavanje, demografskih prilika, etničke polarizacije, političkog ekstremizma, stupnja urbaniziranosti i drugih poznatih odrednica migracija. – Fenomen iseljavanja izraženiji je u zajednicama s višim udjelom visokoobrazovanih, visokom stopom nezaposlenosti te u područjima obilježenim ekonomskim nazadovanjem poput područja od posebne državne skrbi – ističe Stojčić.
Kad je riječ o objektima za kratkoročni najam, u prosjeku, za svaki postotni bod porasta njihova udjela u smještajnim kapacitetima 0,2 osobe više napustile su hrvatske gradove i općine nego što ih je doselilo. Prevedeno u broj kreveta, svaki dodatni krevet dovodi do iseljavanja 0,3 osobe više nego što ih se doseljava. Rast kratkoročnog najma potiče doseljavanje iz drugih dijelova iste županije, ali negativno utječe na međužupanijske i međunarodne migracije. Konkretno, za svaki dodatni krevet 0,5 osoba više doselilo se iz drugih dijelova županije, dok se 0,10 osoba više iselilo u druge županije, a približno 0,5 osoba više iselilo se u inozemstvo, piše Večernji list.
Autori su koristili podatke Državnog zavoda za statistiku o migracijama te su ih raščlanili prema destinaciji dolaska/odlaska kao unutaržupanijske, međužupanijske i međunarodne migracije. Posljednjih godina hrvatska se migracijska slika donekle mijenja jer useljava velik broj stranih radnika, no iseljavanje domaćeg stanovništva nije stalo. Nije stala ni apartmanizacija, a samo u posljednjih godinu dana registrirano je 150.000 novih ležajeva za iznajmljivanje. Po tome, broj domicilnog stanovništva, mahom obrazovanih, koji će krenuti trbuhom za kruhom mogao bi se mjeriti desecima tisuća!
– Za precizne podatke koliko bi se ljudi moglo iseliti trebalo bi uzeti podatke o doseljavanju pa onda staviti naš rezultat u kontekst i dobiti precizan izračun – ističe Stojčić. Istraživanje je otkrilo zanimljive obrasce migracija ovisno o intenzitetu turizma. U područjima s visokim turističkim intenzitetom dominantan obrazac migracija odvija se unutar zatvorenih krugova stanovnika susjednih područja iste županije koji dijele sličan društveni kontekst i djeluju kao svojevrsni mehanizam očuvanja "obiteljskog srebra", odnosno ekonomski vrijednih resursa, društvenog kapitala i identiteta.
– Netko iz Dubrovnika preselit će se u Cavtat ili obratno, ali ne u druge županije ili inozemstvo. Tako se stvaraju svojevrsni zidovi za one koji su "izvana" i zajednica se zatvara u sebe čime se dugoročno ugrožava njezina održivost jer gubi urbane funkcije. Najbolji je primjer koliko je teško dovesti profesora ili liječnika iz, npr., Zagreba u neko turističko središte – navodi Stojčić.
Više pročitajte ovdje.
