Ruski predsjednik Vladimir Putin ne skriva svoju želju da oslabi NATO i vrati Rusiju na njezine povijesne granice, a s obzirom na to da ruska vojska trpi gubitke u ratu s Ukrajinom, Moskva bi mogla mnogo dobiti poticanjem problema drugdje na kontinentu.
U tom kontekstu mnogi spominju područje zapadnog Balkana. Tri desetljeća nakon krvavog raspada Jugoslavije, nedavni sukobi između Srbije i Kosova ponovno su potaknuli dugotrajne etničke sukobe. I dok Srbija pokreće događaje na terenu, Moskva raspiruje vatru.
Stoga bi prava regionalna kriza dala Kremlju priliku da stekne lokalni utjecaj kroz trgovinu oružjem i posredovanje, istovremeno skrećući pozornost s Ukrajine i pružajući Rusiji utjecaj na zapadne vođe. Iznijeli su to u svojoj analizi za The Wall Street Journal Ivana Stradner i Mark Montgomery iz think tanka Zaklada za obranu demokracija (Foundation for Defense of Democracies).
Zašto je zapadni Balkan, prema njihovoj procjeni, savršen kandidat za raspirivanje nasilja? Kosovo i Bosna i Hercegovina nisu članice NATO-a, a baš kao što Moskva nastoji dominirati onim što naziva "ruskim svijetom", Srbija već dugo poziva na ujedinjenje "srpskog svijeta". Godine 1998. taj je koncept potaknuo Srbiju na invaziju na Kosovo, a kako bi se zaustavila srpska kršenja ljudskih prava nad etničkim albanskim stanovništvom, sukob je okončan tek vojnom intervencijom NATO-a u ožujku 1999. godine.
Napetosti su visoke iako su tisuće vojnika NATO-a još uvijek prisutne na Kosovu kao mirovne snage. Srbija ne priznaje suverenitet Kosova, a njen predsjednik Aleksandar Vučić, uz potporu Rusije, izvršava pritisak na Kosovo.
Srbija je u svibnju stavila svoje snage u stanje borbene pripravnosti nakon sukoba između etničkih Srba, koji su započeli s izgredima, i međunarodnih mirovnih snaga u kojem je ozlijeđeno 90 vojnika NATO-a. Bio je to, kako ocjenjuju stručnjacii, potez u stilu Kremlja - korištenje etničkih napetosti kao izgovora za vojno djelovanje. U rujnu je Vučić primijenio još jednu Putinovu taktiku - trideset do zuba naoružanih etničkih Srba, za koje Priština tvrdi da ih je opremila Srbija i da su povezani s Vučićem, napali su policijsku patrolu na Kosovu, pri čemu su poginule četiri osobe. Srbijanski predsjednik negirao je da je on naoružao napadače, prenosi Dnevnik.hr.
Srbija je iskoristila incident kao izgovor za gomilanje teškog naoružanja i snaga na granici s Kosovom krajem rujna. Bijela kuća tada je postala "jako zabrinuta da se Srbija možda priprema za pokretanje vojne invazije", rekao je kasnije jedan američki dužnosnik za Time. Takav bi se sukob lako mogao preliti u susjednu Sjevernu Makedoniju, članicu NATO-a. Zabrinutost zbog krize koja se možda sprema potaknula je Washington da objavi deklasificirane obavještajne podatke o vojnom gomilanju Srbije i napadu na kosovsku policiju.
Nekoliko dana kasnije, Srbija se povukla s granice, ali očito je da Beograd i Moskva pripremaju drugu kampanju nasilja i provokacija za 2024. godinu, kako navode autori spomenutog istraživanja. Moskva provodi operacije utjecaja s proratnim porukama u Srbiji i šalje Beogradu oružje, a Kina također isporučuje oružje. Srbija je odlučila povećati izdvajanja za vojsku ove godine i nastavlja biti domaćin tzv. humanitarnog centra kojim upravlja Rusija u blizini glavne baze NATO-a na Kosovu, a za koji zapadni dužnosnici kažu da služi kao ruski špijunski centar. Srbija i Rusija to negiraju. No, čini se da Srbi traže izgovor kako bi djelovali - u veljači je Srbija priopćila da kosovska zabrana srpskog dinara kao valute predstavlja etničko čišćenje.
I nije ovo jedino ‘bure baruta‘ u regiji, navode Stradner i Montgomery. I Bosna i Hercegovina se, prema njima, ljulja na rubu propasti. Krajem prošle godine, čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, još jedan ruski saveznik, zaprijetio je da će se njegova poluautonomna regija, Republika Srpska, odcijepiti od ostatka zemlje. U nadolazećim mjesecima to bi moglo ponovno rasplamsati etničko nasilje u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi tijekom rata u BiH od 1992 do 1995. godine.
U izvješću od 5. veljače, američki Ured direktora Nacionalne obavještajne službe navodi da očekuju povećan rizik od međuetničkog nasilja 2024. godine na zapadnom Balkanu. Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, upozorio je krajem prošle godine da Rusija ima planove za destabilizaciju Balkana, a istu zabrinutost u siječnju je izrazio i britanski šef diplomacije David Cameron.
Zapadne sile, kako navode autori, moraju spriječiti daljnju nestabilnost na Balkanu. NATO bi tamo trebao preusmjeriti vojne i diplomatske resurse i pojačati svoje vojno djelovanje na Kosovu, prenosi Dnevnik.hr.
U međuvremenu, SAD bi trebale nastaviti s nametanjem sankcija dužnosnicima koji potkopavaju sigurnost na zapadnom Balkanu, a Europska unija bi se trebala tome pridružiti.
Dok NATO slavi svoju 75. godišnjicu, a Putin trpi sve više gubitaka u Ukrajini, Moskva pokušava otvoriti novu bojišnicu na Balkanu. Pritom, Moskva ne mora slati svoju vojsku u regiju - samo se treba osloniti na Srbiju da potakne nasilje i nestabilnost, kladeći se na to da će NATO pokleknuti, zaključuju Stradner i Montgomery.
