Vodice za ispiranje usta i nosa te čak dječji šamponi vrlo efikasno uništavaju koronaviruse u laboratorijskim uvjetima, pokazalo je novo istraživanje.
Autori studije predstavljene u časopisu Journal of Medical Virology nadaju se da bi njihovi nalazi mogli pomoći u usporavanju širenja covida-19, osobito u razdoblju dok se čekaju učinkovita cjepiva i lijekovi, piše Index.
Uobičajena sredstva koja se mogu dobiti bez recepta
U svojem istraživanju tim sa sveučilišta Penn State University u SAD-u testirao je djelovanje uobičajenih sredstava za ispiranje nosa i usta koja se mogu dobiti bez recepta.
Znanstvenici su testirali njihovu sposobnost inaktivacije visokih koncentracija HCoV na kulturama tkiva ljudskih jetara s kontaktnim vremenima od 30 s, 1 min i 2 min.
"Otopina dječjeg šampona za ispiranje nosa od 1% inaktivirala je HCoV više od 99,9% s vremenom kontakta od 2 minute. Nekoliko proizvoda za ispiranje usta i grgljanje bez recepta, uključujući Listerin i proizvode slične njemu, inaktiviralo je virus s učinkom većim od 99,9%, čak i s vremenom kontakta od samo 30 sekundi", pišu u svojem radu autori.
Efikasnost tek treba potvrditi na ljudima
No ovdje je važno istaknuti da se ne mogu uvijek sva istraživanja provedena u laboratorijskim uvjetima prevesti u zaključke koji bi vrijedili za ljude. Naprotiv, to uspijeva u manjini slučajeva. Da bi se rezultati potvrdili, trebalo bi ista sredstva testirati na ljudima i to u kontroliranim, randomiziranim studijama (CRT) na velikom broju sudionika.
Također, treba imati na umu da u američkoj studiji nije korišten opasni SARS-CoV-2 nego koronavirus prehlade HCoV. S druge strane, činjenica je da je HCoV također ljudski koronavirus te da je genetski sličan SARS-CoV-2.
U svakom slučaju, za sada je još uvijek riječ samo o pretpostavkama koje se istražuju, što znači da nema smisla pohrliti u ljekarne.
Istraživanja na ljudima su u tijeku
Tina Poklepović, suvoditeljica hrvatskog ogranka neovisne svjetske medicinske organizacije Cochrane s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, kaže da u ovom trenutku još uvijek ne znamo koristi i rizike korištenja antimikrobnih vodica za ispiranje usne šupljine ili sprejeva za nos u smanjenju rizika od infekcije covidom-19. No neke studije su u tijeku i uskoro bi trebalo biti dostupnih dokaza.
"Naime, Cochraneova skupina za oralno zdravlje (Cochrane Oral Health Group), zajedno s Cochraneovom ENT skupinom (Cochrane Ear, Nose and Throat Group), provela je tri sustavna pregleda kako bi istražili učinak antimikrobnih vodica za ispiranje usne šupljine i sprejeva za nos u smanjenju transmisije, smanjenju rizika od infekcije i zaštiti zdravstvenih djelatnika te poboljšanju ishoda za oboljele od infekcije covidom-19. Cilj tih radova bio je procijeniti rizike korištenje vodica i sprejeva u bolesnika oboljelih od covida-19, i to s posebnim naglaskom na stope mortaliteta, potrebe za liječenjem, uključujući stope hospitalizacije, potrebe za potporom disanju, dijalizom ili drugim oblicima hemofiltracije, stope nove pojave bolesti u zdravstvenog osoblja koje liječi oboljele, ali i važne štetne učinke, poput gubitka osjeta mirisa, promjene u količini virusa u zaražene osobe te zasićenost kapljica sline virusom", govori Poklepović.
"Međutim, Cochraneovi pregledi nisu rezultirali zaključkom jer nije pronađena nijedna završena studija. Postoji 16 studija u izradi koje predviđaju uključiti gotovo 1250 pacijenata i ispituju cijeli niz vodica za ispiranje usne šupljine te sprejeva za nos. Među njima je 14 randomiziranih kontroliranih pokusa (RCT), kliničkih studija provedenih u stvarnim životnim situacijama, gdje su pacijenti nasumično raspodijeljeni na jednu ili više različitih intervencija. Ova vrsta studija osigurava najpouzdanije dokaze o djelovanju nekoga postupka", tumači Poklepović.
Rezultate potvrđuju neka ranija istraživanja
Budući da za sada još uvijek nemamo cjepiva te da nemamo ni osobito učinkovite lijekove osim deksametazona koji ima umjerene efekte, znanstvenici smatraju da bi vodice za ispiranje koje nisu skupe, a nisu ni štetne, mogle biti zanimljiva pomoć koju bi trebalo istražiti na ljudima.
U takvoj situaciji svakako je zanimljivo da nalaze tima s Penna podupiru istraživanja objavljena u Njemačkoj u srpnju, koja su također sugerirala da bi izlaganje vodici za usta moglo znatno smanjiti virusno opterećenje koronavirusom. Važno je naglasiti da je u njemačkoj studiji u testiranjima koja su bila slična američkim korišten SARS-CoV-2. Ipak, ni ona nije provedena na ljudima.
Časopis JAMA piše o koristi ispiranja nosa fiziološkom otopinom
U prilog ispiranju nosa i grgljanju govori i jedna pregledna studija objavljena u američkom medicinskom časopisu JAMA. U njoj autori tumače neke moguće mehanizme korisnog učinka fiziološke otopine, prenosi Index.
"Sluznica nosa ima važnu ulogu u urođenom imunosnom sustavu, budući da pruža primarnu obranu od udahnutih virusa, bakterija i drugih čestica. Ova sluznica, koja se sastoji od površinskog sloja sluzi na vrhu vodene baze, zarobljava udahnute čestice koje se potom pokreću donjim cilijama u nazofarinks. U konačnici se slijevaju u probavni sustav, gdje se uništavaju. Sredstva za ispiranje nosa koriste ovu sekretornu oblogu na više načina. Prvo, ispiranje nosa fizički remeti viskozni površinski sloj, uklanjajući sluz i pripadajuće čestice. Uz to, prisutnost fiziološke otopine u nosu pomaže u povećavanju hidratacije dubljeg vodenog sloja te istodobno poboljšava učestalost ritma cilijarnih stanica i smanjuje lokalne medijatore upale. To može biti posebno korisno tijekom virusne respiratorne infekcije, kod koje postoji rezultirajuća mukocilijarna disfunkcija i mukostaza koja se javlja sekundarno kao upalni odgovor", pišu autori.
"Iako su in vitro studije pokazale ove učinke, neke studije in vivo (na ljudima op.a.) pobudile su zabrinutost zbog lokalnih štetnih simptoma, uključujući nazalno peckanje, začepljenje nosa i rinoreju, što bi ograničilo uporabu hipertoničnih slanih otopina (otopine s većom koncentracijom soli od fizioloških op.a.). Nedavna metaanaliza koja je procjenjivala ispiranje izotoničnom fiziološkom otopinom i HS-om za sve sinonazalne bolesti zaključila je da je HS, s koncentracijom manjom od 5% natrijevog klorida, korisniji od izotonične fiziološke otopine za liječenje sinonazalne patologije. Osim toga, nedavno randomizirano kliničko ispitivanje koje je ocjenjivalo korisnost HS-a za ublažavanje prehlade pokazalo je da smanjuje trajanje bolesti, upotrebu lijekova bez recepta, prijenos na članove kućanstva i ispuštanje virusa", tumače autori.
Cijeli članak možete pročitati OVDJE.
