Više od 10.000 građana lani je izgubilo zdravstveno osiguranje zbog pravila Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) o redovitom osobnom tromjesečnom prijavljivanju na šaltere HZZO-a.
Riječ je o potezu iz 2023. godine, kada je temeljem izmjena Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju HZZO krenuo u čišćenje broja osiguranika koji su zdravstveno osigurani na temelju nezaposlenosti.
Kako Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) redovito dostavlja HZZO-u podatke o nezaposlenima u svojoj evidenciji, na udaru su se našli oni koji nisu prijavljeni na burzu rada. HZZO je reviziju opravdao potrebom brisanja građana koji su se zaposlili u inozemstvu, a i dalje se povremeno liječe u Hrvatskoj sa zdravstvenom iskaznicom HZZO-a, piše Novi list.
Ocjena ustavnosti
Pozvao se pritom na europske propise po kojima osoba može biti osigurana samo u jednoj državi članici, i to u onoj u kojoj je zaposlena. U prvoj godini primjene, HZZO je s liste osiguranika izbrisao više od 100 tisuća ljudi, a ta se praksa nastavila i narednih godina.
Bez osiguranja su, međutim, tada neopravdano ostale i ranjive skupine građana, poput rodilja, invalida i kroničnih bolesnika, koji u Hrvatskoj i dalje žive.
Zbog toga je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter još 2023. podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne obveze, ali Ustavni sud do danas nije donio odluku. Negativni su se učinci nastavili i lani.
Prema podacima HZZO-a s kraja 2025. godine, oko 127.000 osoba bilo je u obvezi osobnog pristupanja HZZO-u svaka tri mjeseca radi zadržavanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, a 10.308 građana je u prošloj godini izgubilo taj status i ostalo bez zdravstvenog osiguranja jer nisu pristupili HZZO-u u roku.
U međuvremenu su izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju iz 2025. godine uvedene iznimke koje kažu da obvezu osobnog pristupanja više nemaju osobe na rodiljnom ili roditeljskom dopustu, osobe s trećim i četvrtim stupnjem invaliditeta, samohrani roditelji djece mlađe od sedam godina, osobe koje skrbe za teško bolesnog člana obitelji, učenici i studenti koji su u postupku ponovnog upisa školovanja te osobe koje zbog svog zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga nisu u mogućnosti pristupiti, pod uvjetom da o tome obavijeste HZZO.
Pučka pravobraniteljica je, međutim, predlagala da se obaveza osobne prijave u potpunosti ukine, jer velik broj osoba i dalje ostaje bez obveznog zdravstvenog osiguranja, a uvedene iznimke mogu dovesti do arbitrarnog postupanja jer nije propisano tko o njima odlučuje i hoće li građani znati za to pravo.
Dodatan je problem, upozorila je pravobraniteljica u godišnjem izvješću, što su mnogi građani već ostali bez obveznog zdravstvenog osiguranja i neće ga moći ponovo steći na teret državnog proračuna, iako su nezaposleni i nemaju sredstava za plaćanje zdravstvenog osiguranja koje je u 2025. godini iznosilo najmanje 112 eura mjesečno.
Bez novca i osiguranja
– Kćeri je prestao studentski status i tada se prijavila radi zdravstvenog osiguranja u HZZO.
Danas je slučajno našla taj dokument o prijavi i vidjela da se do 8. siječnja trebala opet javiti. Odmah je otišla tamo i saznala da je izbrisana jer je zakasnila. I da treba mjesečno plaćati 100 eura. Ali molim da mi netko objasni kako sada osoba, koja već dugo traži posao, naravno bezuspješno, može dalje.
Novaca nema jer je bez posla, moja i očeva penzija nisu dovoljne ni za normalan život, požalila se pravobraniteljici majka jedne studentice koja je ostala bez zdravstvenog osiguranja. Drugi se građanin požalio da su ga automatski odjavili nakon što mu je istekao tromjesečni rok za prijavu.
– Smatram da se tu ne radi u jednakopravnosti, nego o diskriminaciji. Ako je netko bolestan i u lošem psihičkom stanju, može mu se dogoditi da se ne prijavi svaka tri mjeseca. Smatram da se krše moja ljudska prava, ustvrdio je u svojoj pritužbi Uredu pučke pravobraniteljice.
Iz mnogih pritužbi, upozorava pravobraniteljica Šimonović Einwalter, proizlazi da je ova obveza negativno utjecala na najranjivije članove društva koji nikada nisu napuštali Hrvatsku, primjerice dugotrajno nezaposlene ili one s psihičkim poteškoćama bez službene dijagnoze.
– Javio nam se otac nezaposlenog sina starije dobi sa psihičkim poteškoćama, koji je još 2023. godine izgubio zdravstveno osiguranje jer nije bio svjestan obveze.
Zbog zdravstvenog stanja se ne može uključiti u tržište rada i tako steći zdravstveno osiguranje, a ne može se osigurati ni kao osoba bez sredstava za uzdržavanje jer živi s ocem koji prima mirovinu, iako je ona jedva dostatna za podmirenje osnovnih troškova života i nije dostatna za plaćanje mjesečnog doprinosa za zdravstveno osiguranje sina. Ponovno nam se javilo i nekoliko majki koje su izgubile zdravstveno osiguranje te posljedično i rodiljne i roditeljske potpore, navodi pravobraniteljica.
Od općine do općine drukčiji postupci
Tena Šimonović Einwalter dodatno traži i ukidanje roka od 30 dana za prijavu HZZO-u radi reguliranja zdravstvenog osiguranja za nezaposlene osobe, kako bi se onima koji su zbog propuštenog roka ostali bez osiguranja omogućilo da isprave grešku. U HZZO-u, međutim, takav zahtjev ne prolazi.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, s druge strane, još uvijek nije pravilnikom omogućilo da sukladno čl. 15. Zakona o zdravstvenom osiguranju građani koji nisu zdravstveno osigurani, a nemaju sredstava za samostalan život, dobiju pravo na zdravstveno osiguranje temeljem rješenja županije. Jedinice područne samouprave danas postupaju neujednačeno, što negativno utječe na prava građana, upozorava pravobraniteljica.
