Glavobolja, visoka temperatura, bolovi u mišićma, grlobolja, malaksalost,… svako malo čujemo kako se netko požalio na nešto od nabrojenog. Ako smo imali sreću pa smo sami (još uvijek) zdravi, većina oko nas i nije. Ili kašlju, kišu, šmrču, gutaju paracetamole i piju na litre čaja, a sve kako bi što prije ozdravili i riješili se virusa koji ih je napao.
Trenutno kod nas haraju tri epidemije: korona, gripa i RSV virus uz ostale uvijek prisutne virozice stoga i ne čudi da su i čekaonice splitskih ambulanti i prepune ovih dana. A puni su i odijeli u KBC-u Split.
Što se događa upitali smo Karin Željku, ravnateljicu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
"Bilo je za očekivati ovakav broj respiratornih smetnji za ovo doba godine, odnosno na hladnije vrijeme i da smo sve više u zatvorenim prostorima. Dosta smo se opustili, skinuli smo makse koje smo unatrag dvije godine ipak u većem broju nosili, a koje su nas štitile od respiratornih infekcija. Sada kako ne nosimo maske veća je mogućnost da se zarazimo u tom bliskom kontaktu"; kazala je.
Do 18. prosinca, prema podacima Hrvatskog zavoda za jasno zdravstvo, u Hrvatskoj je zabilježeno 716 oboljelih od gripe od čeka su 490 slučaja zabilježena u tom posljednjem tjednu. Trenutno dominira virus gripe A s tim da sada podjednako imamo i H1, N1 i H3N2.
Daleko najučinkovitija mjera prevencije gripe je cijepljenje. Ali s obzirom na to da je gripa u jeku je li kasno za cjepivo?
"Za svaku osobu koja se do sada nije nikada cijepila nužno je određeno vremensko razdoblje u kojem će se njen imunološki sustav aktivirati odnosno proizvesti zaštitna antitijela i tako prepoznati virus i boriti se protiv njega ukoliko osoba dođe u kontakt. Taj period kod osoba koje se redovito cijepe je sedam dana, a kod osoba koja se prvi put cijepe treba i nekih dva tjedna.
Ljudi se cijepe iako ne u tako velikom broju kao u godinama prije pandemije. Puno su se više cijepili ranije nego li sada i u doba korone, međutim još uvijek imamo dovoljan broj ljudi koji se cijepi. Cijepljenje protiv gripe bi trebalo pojačati osobito u vidu toga da se cijepe osobe starije od 65 godina, zdravstveni djelatnici, kronični bolesnici“, ističe ravnateljica Karin te još jednom dodaje da je preporuka svima da se cijepe.
"Ljudi su malo zatvoreni za cijepljenje. Cijepili su se protiv covida pa često puta pitaju da li se mogu i trebaju li se cijepiti protiv gripe. Naravno da se treba cijepiti protiv gripe i da se mogu cijepiti nevezano što su se cijepili protiv Covida".
Kako razlikovati gripu od drugih bolesti?
Kada ne znamo koja nas je bolest napala, najbolje je vjerovati simptomima koje bolest donosi.
"Imamo različite druge virusne bolesti dišnog sustava. Gripa je nagla bolest, kod nje imamo opće simptome s temperaturom do 40 Celzijevih, jakim bolovima u zglobovima, mišićima, jakom glavoboljom, boli iza očnih jabučica. Kod djece se znaju javiti i mučnina i povraćanje, naročito kod manje djece. Nakon tog naglog nastanka, u nekoliko sati, sad smo zdravi, sad smo bolesni, počinju i respiratorni simptomi pa osoba može imati i bolno ždrijelo, kašalj, otežano gutanje, kašalj,..
Ostale virusne bolesti, poput obične prehlade koja je najučestalija ide odmah s kihanjem, šmrcanjem, suzenjem očiju, sekrecijom iz nosa i u principu kroz nekoliko dana spontano prolazi, nema nekog poremećenog općeg stanja", objašnjava nam epidemiologinja Nonković.
Kod dobrog rada imunološkog sistema i opće kondicije trajanje gripe je u pravilu kraće, a tok bolesti lakši. Ako istovremeno nemamo i druge bolesti, gripa obično prolazi bez komplikacija i nije opasna.
Iako za gripu nema lijeka, i pedijatrijske ambulante su pune djece koja imaju povišenu temperaturu, kašlju, sline,..
"Svakim danom sve je više djece koja dolaze na pregled zbog virusa. Što se tiče gripe, ona se tek sada pojavljuje u pravoj epidemiji, njen vrhunac među djecom tek dolazi jer logično, djeca se druže, idu zajedno u vrtić, školu a to su sve mjesta visokog rizika zaraze i ne možete to izbjeći", rekla je poznata splitska pedijatar čija je čekaonica jutros već iza 8 sati izgledala kao igraonica u kojoj su se našla sva bolesna djeca, a s njima i nestrpljivi roditelji koji su cupkali s noge na nogu čekajući na pregled.
S obzirom na to da djeca ne mogu izbjegavati mjesta visokog rizika poput vrtića ili škole, liječnici savjetuju redovito pranje ruku, održavanje higijene, ali i naglašava kako općenito treba paziti na dobru respiratornu higijenu (pokrivanje nosa i usta kod kihanja i kašljanja papirnatom maramicom koja se zatim pravilno odloži).
Respiratorni virusi kod najmlađih mogu uzrokovati jako tešku klinički sliku: Trenutačno 'hara' RSV
Ambulante su nažalost posljednjih dana prepune najmlađih pacijenata s respiratornim virusima koji se prenose najčešće kašljem, slinom, dodirom, a kod djece te male dobi oni mogu izazvati i jako tešku kliničku sliku. Virus koji može biti koban za dojenčad i manju djecu, a koji je veoma zarazan i širi se kapljičnim putem, respiratorni sinicijski virus, jako se raširio i kod nas te su osim pedijatrijskih čekaonica pune i čekaonice hitnih ambulanti u kojima se dnevno pregleda i stotinjak djece, a neka od njih budu i hospitalizirana.
"Kod djece trenutno hara Respiratorni sincicijski virus koji je najčešće vezan za druženje u kolektivu, međusobnom bliskom kontaktu. Tu bi roditelji trebali pripaziti ako je dijete prehlađeno, šmrca i slično da ne ide u kolektiv, da ga se zadrži kući do prestanka simptoma. Kod pogoršanja bilo kakvih simptoma svakako se treba odmah javiti svom pedijatru", kazuje Karin.
"Zadnjih 10ak dana bilježimo lagani porast djece koji su zaraženi respiratornim sincicijskim virusom. Ima i slučajeva gripe, najčešće gripe A soj H1N1, ali RSV svakako dominira. To jest uobičajeno jer su zimski mjeseci kada i inače imamo povećani broj respiratornih infekcija, ali obzirom da se RSV brzo i lako prenosi odnosno širi preporuka je roditeljima da djecu ne šalju u jaslice i vrtiće ako su bolesni jer samo pogoduju širenju virusa. Najteža klinička slika je u najmlađih iako oboljeti mogu i stariji ali u njih to izgleda kao prehlada", kazuje pedijatrica Ana te naglašava:
"Kod nekih rizičnih skupina kao što su nedonoščad, djeca mlađa od 2 godine s težim prirođenim srčanim greškama ili kroničnim bolestima pluća te djeca i starije osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, RSV infekcije mogu biti posebno teške i životno ugrožavajuće".
I Hitni prijem Klinike za infektologiju je zadnja dva tjedna, a osobito u ovo postblagdansko vrijeme pod većim opterećenjem zbog većeg priljeva pacijenata s respiratornim infekcijama.
"Zadnjih dana bilježimo gotovo dvostruko veći broj pregleda u Hitnom prijemu, djece i odraslih. Tome značajno doprinosi porast broja oboljelih od COVID-a, ali i početak epidemije sezonske gripe što je i očekivano u zimskim mjesecima osobito prateći iskustva s gripom na južnoj hemisferi u proteklim mjesecima.
Iako broj hospitaliziranih bolesnika s COVID-om raste i dalje se radi najčešće o starijoj populaciji ili bolesnicima s drugim teškim kroničnim ili akutnim oboljenjima koja dominiraju kliničkom slikom, a manje je bolesnika s COVID upalom pluća koja zahtijeva primjenu kisika.
Što se gripe tiče, broj pregleda bolesnika s gripom u Hitnom prijemu je u porastu, zasad je tek manji broj njih hospitaliziran, ali tek smo na početku epidemije. Za očekivati je da broj oboljelih pa i hospitaliziranih bolesnika s gripom raste u narednim tjednima. Stoga apeliram na naše sugrađane, osobito starije i s kroničnim bolestima: Gripa se vratila. Cijepite se, još nije kasno"; poručila je doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju KBC Split.
Cjepivo nije dostupno svima
Respiratorni sincicijski virus (RSV) često uzrokuje infekcije dišnog sustava koje se najčešće očituju simptomima infekcije gornjih dijelova dišnog sustava poput prehlade. Ovaj virus, međutim, može uzrokovati i infekcije donjih dijelova dišnog sustava poput bronhiolitisa i upale pluća. RSV je u dojenčadi najčešći uzročnik bronhiolitisa, upale malih dišnih puteva u plućima. Gotovo sva djeca do navršene dvije godine dobiju infekciju uzrokovanu RSV-om. U dojenčadi i male djece zaražene RSV-om simptomi bolesti jave se 4-6 dana od infekcije, a većina se djece oporavi unutar 7-14 dana.
Kad se kod djece prvi put pojavi infekcija RSV-om, u njih 25-40 od 100 bolest će se očitovati simptomima bronhiolitisa ili pneumonije, a 5-20 od 1000 oboljele djece mora se liječiti u bolnici. Najčešće se u bolnici liječe djeca mlađa od 6 mjeseci.
Unatoč brojnim istraživanjima, cjepivo protiv RSV-a još nije svima dostupno.
"Protiv RSV-a se cijepe djece koja su teži kronični bolesnici i prijevremeno rođena djeca (Palčići) tako da su oni s te strane zaštićeni, međutim ovu drugu djecu ne cijepimo rutinski protiv RSV-a pa je onda jedino stvar nekakve higijene u smislu vođenja računa o ponašanju koje sam već navela", kazala je Karin.
Širenje RSV-a moguće je spriječiti jednostavnim postupcima, posebno ako su prisutni simptomi prehlade:
redovito prati ruke (svoje i djetetove)
izbjegavati mjesta gdje se okuplja mnogo ljudi, posebno zatvorene prostore
izbjegavati dijeljenje djetetovih osobnih stvari (poput dude varalice, čaše, pribora za jelo)
češće prati dječje igračke
Ako dijete pripada skupini s visokim rizikom za razvoj teškog oblika bolesti uzrokovane RSV-om, savjetujte se s liječnikom o dodatnim koracima koje možete poduzeti.
