Iako se radi o udruzi građana čiji članovi rade volonterski, Hrvatska gorska služba spašavanja obavlja važnu djelatnost u ime države, a njihovo djelovanje je uređeno Zakonom o HGSS-u i Zakonom o sustavu civilne zaštite. Radi se o zaštiti i spašavanju ljudskih života tamo gdje je najteže i gdje druge službe, zbog nepristupačnog terena ili ekstremnih vremenskih uvjeta ne mogu pristupiti.
Prema riječima pročelnika HGSS-a Vinka Prizmića, radi se o svjetski priznatoj sposobnosti i kvaliteteti. Baš zbog toga je nevjerojatan podatak da ne postoji trajni model financiranja jedne ovako važne službe.
Troškova sve više, a novca nema
- Problem je u tome što mi nismo ustrojstveni dio ni jednog ministarstva ili jedinica lokalne uprave. Mada postoji obveza da se kroz njihove proračune financira i naš rad, kod dodjele sredstava, mi dolazimo tek na kraju kada namire svoje službe i potrebe. Dobrovoljna vatrogasna društva ili Crveni križ imaju sličan status kao i HGSS, ali oni su se uspjeli izboriti za obavezno izdvajanje iz proračuna u određenom postotku. Mi na žalost još nismo, mada u posljednjih pet godina zbog novih zakonskih obveza i klimatskih promjena i drugo, obujam zadaća koje se pred nas postavljaju se doslovno utrostručio. - kaže Prizmić
Napominje kako članovi HGSS-a rade besplatno, ali imaju gomilu troškova koje sve teže financiraju.
- Mi jesmo volonteri koji daruju svoje vrijeme i sposobnost i pri tome se izlažu opasnostima, ali naša djelatnost nije besplatna. Treba kupiti opremu, platiti gorivo, održavati i registrirati vozila, obuku i održavanje obaveznih licenci i hrpu drugih troškova, plaćati telefone obavezna osiguranja i tako dalje. Nedavno smo dogovorili s ministrom Marićem da nam do kraja godine "zakrpa" one najnužnije potrebe zamjenom uništene ili dotrajale opreme, a nakon toga se nadamo nekom dugotrajnijem rješenju.
Svaki dan bar tri do četiri intervencije
- Tijekom ove sezone smo imali stvarno velik broj intervencija, jer je sve veći broj ljudi koji odlazi u prostore koje mi pokrivamo. Pokrivamo skoro sva događanja u turizmu koja se odvijaju na otvorenom, uvijek smo na ispomoć svim ostalim službama, od službe traganja i spašavanja na moru, hitne, do policije, a tu je i sve veći angažman u intervencijama zbog klimatskih promjena. To su snježna nevremena, poplave, požari i slično. Posebno se iscrpljujemo u često i višednevnim potragama kod nestanka osobe, u našim ili policijskim potražnim akcijama.
Ali nama sezona ne traje samo tijekom ljeta. Zimi smo dežurni na skijalištima, uvijek ima i domaćih hobista koji idu u prirodu u šparoge ili glljive. Pokrivamo i sva događanja vezana uz adrenalinske aktivnosti poput penjanja, planinskog biciklizma, planinarenja i slično, koje se odvijaju najviše u proljeće ili jesen, tako da uvijek ima posla za nas. Godišnje imamo oko 1.200 intervencija, a taj broj neprestano raste. Doslovno svaki dan izađemo na bar 3-4 spašavanja. Foto: HGSS
U javnosti se često znaju našaliti "Stižu Česi, bit će posla za HGSS". Koliko ima istine u tome da turisti troše najviše vaših resursa?
- Ma nema tu puno istine. Tek 20 posto spašavanja otpada na turiste, ali to je najatraktivnije za medijski popratiti, pa javnost zna najviše za takve akcije. Puno više posla imamo s domicilnim stanovništvom, dementnim starcima i drugim nestalim osobama.
S turistima je još lako. Kad prijave nestanak turista na Biokovu, ti možeš donekle i pretpostaviti kud je on krenuo i na kojem ga području tražiti. Ali kad se prijavi, na primjer, nestanak neke domaće, pa još i starije osobe, to znaju biti akcije koje traju danima, a ne znaš odakle bi počeo. Danima tražiš na krivom prostoru, jer oni znaju sjesti na autobus, vlak ili trajekt i ići iz mjesta u mjesto.
Spašavanje je tek pet posto aktivnosti HGSS-a
Kakvu suradnju imate s institucijama u turizmu?
- Suradnja je dobra, ali još uvijek se na tome može poraditi. Bilo bi pravedno da se iz boravišne pristojbe izdvaja makar mali dio sredstava za rad HGSS-a, kao što se to radi za Crveni križ, jer ipak smo bitna služba, bez koje turistički sektor ne bi mogao funkcionirati. Osim što spašavamo turiste, mi otvaramo nove mogućnosti i nove prostore, samim time omogućavamo dodatne prihode od turizma, te doprinosimo brandu Hrvatske kao sigurne turističke zemlje.
Koje još aktivnosti HGSS obavlja, osim samog izlaska na intervencije?
- Čak 95 posto naše aktivnosti je priprema i prevencija. Dežuramo na terenu, izrađujemo sigurne zemljovide, osposobljavamo turističke vodiče, trasiramo staze i gradimo skloništa, heliodrome, provodimo edukacije ugroženih skupina, odnosno svih ljudi koji borave u prirodi. Uz spašavanja, to su naše zakonske obveze, jer to je "djelatnost od interesa za RH", tako piše u Zakonu o HGSS-u. Nažalost u istom zakonu nije dobro regulirano financiranje svega toga, tako da je taj interes ugrožen. Zato treba jasno reći, ne trebamo novac za nas, ali bez njega nećemo moći odraditi sve što je itekako u interesu ove države i građana. Da ne govorimo da posljedice lošeg financiranja ove djelatnosti mogu biti neprocjenjive štete i gubici ljudskih života.
