U Barceloni je ove subote održan veliki prosvjed pod nazivom "¡Se acabó!" ("Dosta je!"), u organizaciji preko 4.000 različitih organizacija, uključujući sindikate, feminističke i ekološke udruge, kao i neovisničke inicijative. Prema procjenama organizatora, prosvjedu je prisustvovalo više od 30.000 ljudi, dok je policija broj sudionika procijenila na oko 20.000. Ključni zahtjevi okupljenih bili su smanjenje cijena najma za 50 posto, uvođenje neograničenih ugovora o najmu, vraćanje praznih stanova na tržište te zabrana špekulativne kupnje nekretnina, posebno od strane velikih investicijskih fondova.
Fondovi lešinari
Prosvjed je započeo na trgu Plaça Universitat, gdje su okupljeni iznosili svoja iskustva o poteškoćama s najmom stanova, a završio je na Plaça dels Països Catalans. Posebna pozornost bila je usmjerena na zgradu Casa Orsola, koja je postala simbol otpora protiv tzv. "fondova lešinara" koji otkupljuju nekretnine i podižu cijene najma na neodržive razine. Demonstracije su prošle mirno, ali s jasnom porukom – građani Barcelone zahtijevaju hitne promjene u politici stanovanja.
Podaci Agencije za stanovanje Katalonije pokazuju da su cijene najma u drugom kvartalu 2024. godine bile gotovo 70% više nego u istom razdoblju 2014. godine. Prosječna cijena kvadratnog metra u najmu u Barceloni sada iznosi oko 17 eura, što čini grad jednim od najskupljih za život u Europi. Ovo je posebno zabrinjavajuće s obzirom na to da plaće u Španjolskoj nisu pratile rast troškova života, a nezaposlenost među mladima ostaje na visokoj razini. Posebno su pogođene obitelji s niskim i srednjim primanjima, od kojih mnoge više ne mogu priuštiti najam u središnjim dijelovima grada.
Sve gore je i u Hrvatskoj
Situacija u Barceloni odražava i slične probleme s kojima se suočavaju građani u Hrvatskoj, gdje je pristupačno stanovanje sve teže dostižno. Cijene najma stanova, osobito u gradovima poput Zagreba, Splita i Dubrovnika, dosežu iznimno visoke razine, a dugoročni najam je sve rjeđe dostupan. Mnogi stanodavci radije iznajmljuju nekretnine turistima kroz kratkoročne platforme poput Airbnba, što dodatno smanjuje ponudu za domaće stanovništvo. Uz to, ugovori o dugoročnom najmu često su nesigurni, a stanari se suočavaju s neizvjesnošću oko mogućeg povećanja cijene ili raskida ugovora.
Organizatori prosvjeda u Barceloni istaknuli su da vladine mjere, poput subvencija za najam, samo dodatno opterećuju državni proračun bez rješavanja osnovnog problema – špekulacije na tržištu nekretnina. Sindikat stanara Barcelone naglasio je da bi uvođenje strožih zakona o regulaciji najma i kažnjavanje vlasnika koji svoje nekretnine drže praznima moglo značajno olakšati situaciju. Slični apeli sve češće dolaze i iz Hrvatske, gdje sindikati i inicijative za stanarska prava zahtijevaju regulaciju tržišta i strože kontrole nad nekretninama koje su izvan funkcije.
Prosvjed u Barceloni odražava rastuće nezadovoljstvo građana zbog neodrživih cijena stanovanja. Prosvjednici tvrde da je pristupačno stanovanje postalo je privilegija, a ne pravo, što građani više nisu spremni tolerirati.
Organizatori su upozorili da je ovo tek početak većeg pokreta za prava na stanovanje, naglašavajući kako će nastaviti s pritiscima na vlasti dok se ne uspostave mjere koje će osigurati pristupačno stanovanje za sve.
