U Zadru je predstavljen međunarodni projekt Via Dinarica, dugačak 1.380 kilometara, zahvaljujući kojem je ucrtan put Dinarskim gorjem od Slovenije, Hrvatske pa sve do Albanije. Namijenjen je prvenstveno izletnicima koji posjećuju planine Dinarskog gorja, a cilj projekta je razvoj platforme za održivi razvoj ruralnih područja kao i revitalizacija tog područja.U sklopu projekta već su osmišljene i trasirane tri linije puta. Plava linija Via Dinarice u Hrvatskoj duga je 1.070 kilometara, bijela linija s odvojcima 760 kilometara, a zelena linija 200 kilometara, piše portal Otok Pag.
U Hrvatskoj Via Dinarica obilazi šest nacionalnih parkova, četiri parka prirode i dva stroga rezervata prirode. U Zadarskoj županiji po mnogima se nalazi i najatraktivniji dio ovoga puta – Velebit, Zrmanja i otok Pag. Iz tog je razloga, Zadarska županija jedan od partnera ovog projekta.
– Ovo je kvalitetan projekt koji potiče ruralni razvoj i sasvim sigurno će imati našu potporu. Drago nam je da je velik broj naših udruga, OPG-ova i turističkih djelatnika iskazalo želju uključiti se, svatko na svoj način, u razvoj ovog projekta. - poručio je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Danijel Segarić.
Linija prolazi preko četiri hrvatska otoka
Plava linija ulazi u Hrvatsku kod vrha Žbevnice na Ćićariji, iz smjera Slavnika u Sloveniji. Kao prilazna varijanta može se koristiti i put koji započinje na rtu Savudriji, a na putu prema Žbevnici koristi trasu Istarskog planinarskog puta, Parenzane i Europskog pješačkog puta E-12. Po Ćićariji i Učki Via Dinarica prati dionicu Istarskog planinarskog puta do Poklona i vrha Vojaka, a zatim se usmjerava preko Ćićarije prema Matuljima. Slijedi uspon iz Klane u područje Obruča i Hahlića, odakle se ide visinskim područjem prema Platku, prateći trasu Riječke planinarske obilaznice (RPO). Od Platka put se spušta na Kamenjak, i spletom tzv. seniorskih putova silazi prema Bakarskom zaljevu i Krčkom mostu, gdje prelazi na otok Krk. Iz Valbiske na otoku Krku put se prebacuje u Lopar na otoku Rabui dalje nastavlja uređenom mrežom atraktivnih putova (Premužićeva staza na otoku Rabu, područje Kamenjaka) do grada Raba. Iz grada Raba plava linija prebacuje se u Lun na otoku Pagu i vodi dalje uzdužno po Pagu. Put dalje dotiče Nacionalni park Paklenica i rubni dio Parka prirode Velebit, spuštajući se u kanjon Zrmanje.
Dionica od Zrmanje do Trogira nema planinski karakter, a idealna je za obilazak biciklom. U dijelovima kod Šibenika (Park prirode Vransko jezero, Nacionalni park Krka, brdo Trtar) postoje zanimljive pješačke dionice. Na području iznad Kaštelanskog zaljeva, put prati markiracije po Kozjaku, koristeći se djelomično trasom planinarskih obilaznica Kolijevkom hrvatske državnosti i Solinskog planinarskog puta. Put se preko Klisa nastavlja na planinu Mosor,koju prolazi uzdužno, do Gata i Omiša u kanjonu rijeke Cetine. Budući da na dionici od Omiša do Gornjih Brela ne postoji uzdužni put (po Omiškoj Dinari), Via Dinarica prati uzvodno tok rijeke Cetine prema Blatu na Cetini, a onda po cesti stiže u Gornja Brela. Na području Omiša i na rijeci Cetini postoje idealne mogućnosti za raznovrsne outdoor aktivnosti (penjanje, rafting).
Dionica puta po Parku prirode Biokovo dugačka je više od 100 kilometara i planinarski vrlo zahtjevna. Ovu je dionicu nemoguće proći bez jake logistike i dobre tjelesne kondicije. Okosnica je Biokovska planinarska staza, a obilazak te staze »u komadu« poznat je pod statusnim nazivom »Biokovski vuk«. Južni dio Biokova je unatoč nižoj nadmorskoj visini, također vrlo teško prohodan. Od Baćinskih jezera linija se spušta u Ploče.
Put se nastavlja na Pelješcu, a završava u Albaniji
Zadnji dio puta nastavlja se po Pelješcu, u Trpnju, dokle postoji trajektna veza iz Ploča. Na Pelješcu plava linija ide u Orebić i na vrh Sv. Ilije, a zatim od Orebića prati biciklistički put Maslina do Stona, odakle se trajektom prebacuje na otok Mljet, koji ima odličnu planinarsku infrastrukturu. Koridor ovdje nakratko vodi »obrnutim« smjerom, od jugoistoka prema sjeverozapadu, trasom Mljetskog planinarskog puta od Sobre do Pomene, budući da je na tom otoku takav smjer logičniji, a iz Pomene postoji brodska veza za Dubrovnik. Za obilazak dionice od Dubrovnika do Konavala preporučuje se kretanje biciklom jer zasad ne postoji odgovarajuća pješačka infrastruktura. Planina Sniježnica pruža izrazito zanimljive vidike na Konavle. Iz Konavala se plava linija prebacuje na tromeđu Hrvatske, BiH i Crne Gore, nastavljajući se na planini Orjen na Crnogorsku planinarsku transverzalu, piše portal Otok Pag.
Plava linija na Pagu
Plava linija Via Dinarice kreće iz uvale Tovarnele kod Luna na najsjevernijem dijelu otoka i prati smjer glavne otočke promenice preko Novalje prema gradu Pagu i dalje preko Paškog mosta na kopno, pa je ovu dionicu najbolje obilaziti biciklom. Označeni pješački putovi postoje na području između Kolana i grada Paga, u zoni oko najvišeg otočkog vrha Svetog Vida, no valja imati na umu da je to, kao i veći dio otoka, kamenita pustinja u kojoj nema hladovine ni pitke vode. Posebno atraktivan dio puta je dio uz Paški zaljev i kroz grad Pag te dalje uz čuvene paške solane. Ispod sv. Vida, najvišeg vrha na otoku Pagu Via Dinarica prelazi 15. meridijan istočne geografske širine.
Evo kuda se proteže plava linija na otoku Pagu:
Lun i lunjski maslinici,
Novalja,
Kolan,
Sveti Vid,
Grad Pag,
Paški most i
Ražanac
