Nakon što je u veljači ove godine otvorena spomen soba Miljenka Smoje u Žrnovnici, Gradska knjižnica Marka Marulića Split večeras ima dodatni razglo za zadovoljstvo. Naime, otvorena je Knjižnice Dalmatine – novog poetsko-glazbenog odjela sa Spomen-sobom Ljube Stipišića Delmate i kućnom bibliotekom Jakše Fiamenga na adresi Zagrebačka 4, na 1. katu (u aneksu bivše Velike realke, danas IV. i V. gimnazije).
Večerašnju proslavu otvorenja Knjižnice Dalmatine uveličali su Gradski mandolinski orkestar Sanctus Domnio, klapa Dežgracija i dječja klapa Luč iz OŠ Lučac.
Knjižnica Dalmatina novi je prostor u gradu za kulturna događanja u kojem će se održavati promocije knjiga, koncerti, edukacije, predavanja, radionice i izložbe, te je otvorena svima koji bi željeli podijeliti svoje znanje, talente i kreativnost u ovom inspirativnom prostoru. Više o knjižnici možete pročitati OVDJE.
Donosimo vam dio atmosfere s večerašnjeg otvaranja.
Nastanak Knjižnice Dalmatina
Krajem 2019. godine ravnateljica GKMM Split Grozdana Ribičić prihvatila je u ime Knjižnice donaciju kućnu biblioteku pok. Jakše Fiamenga od njegove nasljednice, pranećakinje Maje Fiamengo. Oko 6.000 knjiga je iz Radunice, gdje je Jakša Fiamengo živio, prebačeno u susjedstvo, u zapuštene knjižnične prostore u Zagrebačkoj 4, aneksu zgrade bivše Velike Realke. Prva inicijalna sredstva za uređenje derutnih knjižničnih prostora dobivena su usvajanjem amandmana gradske vijećnice Mirne Kovačić na Proračun Grada Splita za 2020. godinu. S arhitektonskim uredom ARP Dinka Peračića idejno je osmišljen projekt uređenja pod nazivom “Piva klapa ispod volta”. Ideja je bila iskoristiti Fiamengovu knjižnu ostavštinu kao temelj za stvaranje poetsko-glazbenog zavičajnog odjela temeljenu na činjenici da je Split dao mnogo glazbenih i pjesničkih velikana koji su premašili lokalne okvire i postali dragocjeno kulturno blago kako Dalmacije tako i cijele Hrvatske.
Time su udareni temelji programa „Zavičajna kuća GKMM-a Split“, kojim u knjižničnim ograncima i odjelima udomljavamo naše velikane, zaslužne građane. 2023. godine, u sklopu obilježavanja 100. obljetnice rođenja Miljenka Smoje, u Knjižnici Žrnovnica otvorena je Spomen soba Miljenka Smoje koju nam je darovao njegov nasljednik Feđa Klarić.
Kućna biblioteka Jakše Fiamenga
Pred kraj 2020. godine, posredstvom upravitelja Upravnog odbora Zaklade Delmata mr.sc.Ivana Pehara i Herci Ganze, autorice monografije Ljube Stipišića Delmate “Nima vaki testamenta”, obitelj pok. Ljube Stipišića Delmate, supruga Nataša, kćer Mirjam i sin Zlatan Gibonni predali su njegovu vrijednu ostavštinu Gradskoj knjižnici Marka Marulića za uređenje spomen sobe s ciljem proučavanja i popularizacije njegovog vrijednog umjetničkog i stručnog opusa. Maestro Ljubo Stipišić Delmata (Split, 1938. – Split, 2011.), čuvar dalmatinske glazbene baštine, aranžer, skladatelj i dirigent zadužio je Split, Dalmaciju i Hrvatsku svojim radom i djelom.
Knjižnica Dalmatina sa slikom Vaska Lipovca
Dodatna sredstva za uređenje još jedne prostorije u Zagrebačkoj 4 dobivena su usvajanjem novog amandamana gradske vijećnice Mirne Kovačić na Proračun Grada Splita za 2021. S obzirom na to da je pandemija korona virusa otežala poslovanje, usporila ga i znatno poskupjela građevinsko-zanatske radove, pomoć za uređenje Delmatine spomen sobe dala je Splitsko-dalmatinska županija. Idejni projekt Knjižnice Dalmatine povjeren je arhitektonskom birou ARP Dinka Peračića koji ga je uspješno priveo kraju, a osmišljavanje programa i sadržaja Herci Ganza, svojevrsnoj kustosici tog prostora, dobroj poznavateljici Delmatinog stvaralaštva i stvaralaštva Jakše Fiamenga.
Spomen-soba Ljube Stipišića Delmate (»Ljubin tinel«)
Zaklada Delmata osnovana je u čast maestra Ljube Stipišića Delmate 2012. godine u Zadru. Osnivač je bila Gradska knjižnica Zadar na čelu s tadašnjim ravnateljem mr.sc. Ivanom Peharom, današnjim tehničkim upraviteljem Zaklade. Zaklada djeluje pod nadzorom obitelji Stipišić. Tijekom gotovo deset godina svoga djelovanja Zaklada je ostvarila brojne postavljene ciljeve. Na prvom mjestu su otkrivanje, proučavanje i digitalizacija širokog skladateljevog opusa, stipendiranje studenata, osnivanje i pokretanje kolegija klapskog pjevanja na splitskom Sveučilištu (za što je veliki poticaj i potvrda vrijednosti bilo uvrštavanje klapskog pjevanja na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine), izdavanje monografije i dokumentarnog filma o životu i djelu Ljube Stipišića. Nakon svega učinjenog, mišljenje Zaklade je bilo da je vrijeme da se maestro Ljubo vrati kući, u svoj rodni Split kojeg je zadužio svojim stvaralaštvom, a gdje mu i danas živi obitelj te su se složili da je jedan od najboljih načina upravo otvaranje njegove spomen sobe u Knjižnici Grad u Zagrebačkoj 4. Zaklada je svojim angažmanom i materijalno i donacijama u vidu njegove monografije pomogla uređenju njegove spomen sobe u Zagrebačkoj ulici.
