Danas je održano je svečano lansiranje Nacionalne karte morskih staništa u prostorima Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Ovaj projekt koji je time zaključen predstavlja početak nove ere u zaštiti i očuvanju Jadranskog mora, dragocjenog i bogatog resursa Republike Hrvatske.
Zbog svoje kompleksnosti, projekt izrade Nacionalne karte morskih staništa zahtijevao je multidisciplinarni pristup te je pod nadležnošću MINGOR-a okupio stručnjake i znanstvenike u području oceanografije, geologije, ekologije, napredne robotike i umjetne inteligencije iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, tvrtke OIKON d.o.o. – Instituta za primijenjenu ekologiju, Hrvatskog geološkog instituta, Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Instituta Ruđer Bošković u suradnji s Hrvatskim hidrografskim institutom, tvrtkama ECOTECH d.o.o, SCIOM d.o.o. i DVOKUT – ECRO d.o.o.
Događaj je okupio znanstvenike, stručnjake te sve suradnike na projektu. Uvodnu riječ imala je ravnateljica Instituta za oceanografiju i ribarstvo dr.sc. Živana Ninčević Gladan, a o rezultatim projekta i provedenim istraživanjima pričao je dr.sc. Ante Žuljević.
Kao predstavnik zajednice ponuditelja svima se zahvalio i Dalibor Hatić, direktor tvrtke OIKON d.o.o. - Institut za primjenjenu ekologiju. Spomenuo se uspješne suradnje i međusobne komunikacije sa cjelokupnim hrvatskim konzorcijem koji se sastojao od svih uključenih u projekt.
Kako je tekao projekt?
Kako su naglasili okupljeni sama ideja o mapiranju podmorja krenula je unatrag desetak godina. Bile su potrebne godine i godine za svo potrebno planiranje na ovako velikoj razini koja je uključivala i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Projekt je započeo 12. rujna 2021. godine. Cilj je bio kartirati 51 posto Jadranskog mora što su i uspjeli. Tijekom perioda planiranja odredile su se točke istraživanja.
Razgovarali smo sa koordinatoricom projekta koja je zaslužna za neometano odvijanje, uspješni završetak i dostizanje postavljenog cilja, Ivanom Lampek Pavčnik.
"Nije samo fokusiran na jednu regiju, jedan dijelić. Ovo je dakle 51 posto površine Jadranskog mora. Mi smo izdetektirali što je u tih 51 posto sa jedinstvenim i cjelovitim pristupom koristeći razne metodologije i tehnike, a ono što je važno, drugi dio je interdisciplinaran pristup.
Tim se sastojao od stručnjaka na području morske biologije, do geologa, gedoeta, matematičara, modelara koji modeliraju prostor, stručnjaka u geoinformacijskim sustavima, informatičara", naglasila je Ivana Lampek Pavčnik.
Veliki značaj i doprinos ispunjenju ovog projekta donio je konzorcij kojeg čini Institut za ocenografiju i ribarstvo, Geološki institut, OIKON institu za primjenjenu ekologiju, Geodetski fakultet i Institut Ruđer Bošković.
Stručnjaci iz različitih domena su zajedno pronalazili nove procese od detektiranja, planiranja kartiranja, kroz identificiranje područja od interesa do metodologija, tehnika i opreme i organizacije različitih resursa uključujući ronioce, brodove, kamere itd.
Cijeli projekt je iziskivao mnoštvo rada i truda, suradnje i komunikacije što je na kraju dovelo do uspješnog mapiranja 51 posto cjelokupne površine Jadranskog mora. Takav pothvat skoro nigdje nije izveden na ovoj razini.
Koje su informacije dobili i što ove karte znače ekologiju?
Zaključeni projekt iznjedrio je detaljnu kartu Jadranskog mora na kojem se može vidjeti koji se tipovi dna nalaze na tom području. Razgovarali smo i sa dr.sc. Ante Žuljević koji nam je otkrio stvarnu vrijednost i značaj po prvi puta napravljene detaljne karte Jadranskog mora.
"U principu se kartiralo tih 51 posto takozvanim detaljnim metodama. Mi smo zaista bili tamo, prikupili informacije na točno određenim lokacijama i to uključuje svo dno do 40 metara dubine. U potpunosti dno nacionalnih parkova, parkova prirode, biološki zanimljiva područja oko nacionalnih parkova i parkova prirode te i neka izdvojena područja na epikontinentalnom pojasu.
Oko 6.500 kvadratnih kilometara je detaljno kartirano dok 51 posto je napravljeno modelom koji se bazirao na povijesnim podacima i novo prikupljenim podacima. Karta danas koju vidimo i koju možete vidjeti na bio portalu je de facto kombinacija modela i detaljnog kartiranja. Svaki poligon koji je tamo, koji predstavlja posidoniju ili stijenu, možete vidjeti kako je nastao modelom ili detaljnim kartiranjem", kazao je doktor znanosti Ante Žuljević.
Naglasio je još jednu važnu stavku ovog projekta, a to je potpuno kartiranje staništa posidonije. Posidonija je inače morska cvjetnica koja proizvodi kisik i organsku tvar koja je podloga raznim morskim organizmima, a štiti i obalu od erozije. Iznimno sporo raste što je još jedan doprinos ovog projekta. S obzirom na sporost obnove staništa posidonije, znanje o njenim staništima i detaljno kartirana područja su doveli do mogućnosti temeljitije zaštite i očuvanja ove važne biljke.
"Imamo kartu koja je rezultat modela i dijelom stvarnih prikupljenih informacija, ali ovo je prvi put da se kartirala posidonija u cijelosti direktnim metodama. Posidonija je nevjerojatno važno stanište, dišemo kisik koji je proizela posidonija. Ona proizvodi organsku tvar koju brojni organizmi koriste, štiti obalu od erozije i pruža nevjerojatan aspekt u moru. U njoj je jedna velika biološka raznolikost. Posidoniju danas svi pokušavamo zaštiti jer iznimno sporo raste. Pojedina biljka raste samo jedan centimetar godišnje što znači da bi obnova jednog staništa posidonije trajala stotinama godina. Sidrenje drastično uništava staništa posidonije da bi se jedan kvadratni metar obnovio potrebno je gotovo stotinu godina", naglasio je Ante Žuljević.
Ova karta ujedno pruža i temelje za zaštitu posidonije. Na područjima na kojima je rasprostranjena mogu se utvrditi aktivnosti koje se smiju ili ne smiju provoditi kao što je sidrenje, gradnja, ribarstvo i marikultura.
Rezultat ovog projekta daj uvid i priliku u nove mogućnosti razvoja zaštite Jadranskog mora.
Karta nije jedini rezultat ovog detaljnog istraživanja
"Da bi se mogao održavati monitoring i određene mjere zaštite nad našim morima i planirati i provoditi, moramo prvo znati gdje nam je što. Mi smo sad napravili inventarizaciju morskog dna i morskih staništa i napominjem Hrvatska kao i sve zemlje ima svoju nacionalnu klasifikaciju. Ovim detaljnim kartiranjem mi smo imali mogućnost da na temelju saznanja sa površine i sa dna zapravo identificiramo potencijalne moguće nove vrste staništa tako da smo na taj način ažurirali naš nacionalni sustav i tako postane novi referentni sustav", kazala je koordinatorica projekta.
Iako je naglasak na glavnoj isporuci ovog projekta, a to je karta. Postoje razni drugi benefiti koji su proizašli iz ovih detaljnih istraživanja, a jedan od njih je i identifikacija novih tipova staništa. Znanstvenici su došli i do saznanja da postoji osnova i za daljnja istraživanja. Posebice su bili iznenađeni biološkim bogatstvom dubljih dna.
"Glavna isporuka ovog projekta je karta, ali kroz proces su se i razne druge stvari morale napraviti jedna od njih je i revizija nacionalne klasifikacije staništa morskog dna što smo i napravili. Kroz terenska istraživanja dobili smo i informacije o novim tipovima staništa koje do sada nisu bili opisani. Shvatili smo i da postoje osnove za daljnja istraživanja i produbljivanja našeg znanja i daljnje zaštite dubljih dna. Iznenadili smo se koliko su biološki vrlo bogati.", kazao je dr.sc. Ante Žuljević.
Karta staništa je javno dostupna na Bio portalu te može služiti kao temelj mnogim istraživanjima.
