Ovaj vikend pjevat će se na splitskim Prokurativama. Naime, očekuju nas tri festivalske večeri Splitskog festivala, 62. po redu. Bio je to povod za razgovor s glavnim i odgovornim - Tomislavom Mrduljašem.
"Odbrojavaju se zadnji sati, u samoj smo finalizaciji festivala. U petak Neno Belan ima poseban koncert, čini mi se da će biti odličan. Neno se posebno spremao za taj koncert u Splitu na Prokurativama. Bit će to koncert u dva dijela, prvi dio je acoustic verzija Mediteran Orkestra Neno Belan, a drugi dio koncerta smo nazvali 'Rock galama'. Neno nastupa sa svojim bendom Fiumens i mislim da će to biti zaista poseban trenutak jer nastupa u jednoj postavi u kojoj nije nastupao u Splitu.
"Split pjeva Terezu"
Zatim nam u subotu dolazi Tereza. Posebno sam ponosan i sretan da dolazi budući da imamo jubilej - Tereza je nastupila na Splitskom festivalu prvi put 1962. godine sa pjesmom 'Ćakule o siromajima' našega dragog Zdenka Runjića. 60 je godina od njenog prvog nastupa na festivalu, počašćeni smo s tim da ćemo slaviti Terezu. Ona je jako sretna da dolazi na Prokurative. Tu večer smo nazvali 'Split pjeva Terezu', a nastupit će Tereza sa svojim gostima koji će pjevati njene pjesme. Bit će to izuzetna večer, puna emocija, zato što je Tereza jedna od najzaslužnijih što je festival doživio svoje 62. izdanje. Bit će tu Zorica Kondža, Jacques Houdek, Ana Opačak, Lidija Bačić,... Bit će stvarno jedna vrlo jaka ekipa i veselimo se tom koncertu", kazao nam je direktor Splitskog festivala Tomislav Mrduljaš.
Ostalo je još malo karata za festivalske večeri, stoga požurite ukoliko još niste nabavili svoje primjerke.
"U finalnoj večeri su odlični izvođači i odlični autori. Imat ćemo vrlo kvalitetne pjesme ove godine. Ta korona je možda doprinijela da je ove godine bila ogromna konkurencija, a plus toga imamo odlične pjesme. Imamo nekakav feedback od kolega i glazbenih urednika na radijima da je to ove godine nešto posebno", kaže nam dalje Mrduljaš.
Za Festival je pristiglo gotovo 300 skladbi stoga stručni žiri nije imao niti malo lagan zadatak - trebalo je izabrati njih 25. Žiri su činili Eduard Gracin, voditelj glazbene redakcije Radio Splita, Katarina Perišić, glazbena urednica Radio Dalmacije, profesor Nenad Šiškov, skladatelj, producent i aranžer, Jelena Vlačić, glazbena urednica te Tomislav Mrduljaš.
"Došlo je skoro 300 pjesama, bilo je jako teško odlučiti se za 25. Stručni žiri je to odradio vrlo odgovorno i svi zajedno smo se potrudili da odaberemo onih 25 najprikladnijih za Splitski festival ove godine. Nikad ne kažemo 25 najboljih jer glazba je jedna dimenzija koja je vrlo specifična kod ljudi, nekome je neka pjesma dobra, drugome nije, to je stvar afiniteta i ukusa.
Nećemo kazati da smo odabrali 25 najboljih nego 25 najprimjerenijih da se izvedu ove godine na Splitskom festivalu. U svakom slučaju, odlično je to sve napravljeno i kad sam slušao probu, to sve skupa lijepo zvuči. Bit ćemo u direktnom prijenosu na HRT-u u 21.05 u nedjelju i veselim se da pokažemo još jedno izdanje Splitskog festivala, a posebno sam sretan sa rješenjem show programa u kojem će nastupiti klape 'u odorama', to su naše službe zbog kojih mi mirnije spavamo. Veselim se tome da ljudi na neki način vide kako oni pjevaju, da vide da je glazba dio ljudskih života i da nam je potrebna da možemo normalno funkcionirati u životu", kazao nam je Mrduljaš.
"Festivalski šušur"
Voditelji dviju večeri (večeri s Terezom i one finalne) su Duško Ćurlić i Doris Pinčić, a zanimljivo je da se i ove godine po gradu održavao "Festivalski šušur".
"Lani smo počeli s tom manifestacijom 'Festivalski šušur' po gradu jer smo htjeli da se festival ne zadrži samo na tri dana manifestacije na Prokurativama i odlučili smo prenijeti glazbu van Prokurativa, u grad. Ove godine napravili smo stvarno dosta zanimljive stvari. Tako je 23. na Peristilu nastupila Zorica Kondža, 24. Massimo, 25. je na Rivi bio Boris Novković i 26. je bio Disco Magic Band i sve skupa je bilo stvarno fantastično.
Zore je napravila nevjerojatnu atmosferu na Peristilu, svi su ljudi pjevali njene pjesme, baš je bilo emocionalno. Peristil je fantastična pozornica, potrudili smo se osvijetliti i kad dobro osvijetliš sam Peristil i arhitekturu dobiješ nevjerojatno lijepu scenografiju koja fascinira ljude.
Massimo je isto fenomenalno prošao, vratio se tri puta na bis, rekao mi je da to rijetko radi. Novković je bio odličan na Rivi. Novković je jedan izuzetan glazbenik i pjevač, počele su prepoznavati kvalitetu njegovih pjesama i mlađe generacije. Posebno mi je bilo zadovoljstvo kad su nastupili Disco Magic Band, bilo je par stotina stranaca koji im nisu dali da idu sa pozornice. Ljudi su se veselili i oni su morali napravit dva-tri bisa", kazao nam je sugovornik.
Zanimljivo je da se i u vrijeme korone festival normalno održavao.
"Mislim da smo jedni od rijetkih koji nisu napravili pauzu. Održali smo festival zadnje dvije godine u kontroliranim uvjetima, ali smo ga napravili", pojašnjava nam.
Veza s Europarlamentom
Još jedna zanimljivost vezana uz Splitski festival jest da su njegovi predstavnici bili u Europarlamentu.
"Na poziv naše europarlamantarke Željane Zovko, budući da gaji senzibilitet prema glazbi i prema hrvatskoj glazbenoj baštini, kao delegacija Splitskog festivala smo otišli u Strasbourg. Gostovali smo u Europskom parlamentu, napravili smo jedan okrugli stol gdje su bili predstavnici iz Europe koji su bili usko vezani za ovaj dio kulture i na neki način smo prezentirali Splitski festival i njegove 62 godine postojanja.
Mislim da smo napravili jedan ogroman korak prema prezentaciji samog festivala vani, prema Europi, a osim toga mislim da bi se tu dalo konkretno razgovarati o nekim stvarima, gdje bi se moglo uključiti EU, pogotovo u realizaciji Prokurativa kao trga hrvatske glazbe - da sredimo volte, da stavimo, kao na Zapadnoj obali, ploče Oliveru Dragojeviću, Zdenku Runjiću, Remiju Kazinotiju,... Europa je investirala u tvrđavu u Šibeniku, Gradinu u Solinu, mislim da bi se ovdje dalo nešto u tom smjeru napraviti, mislim da bi bilo vrlo značajno da nastavimo to. Planirali smo krajem godine možda otići u Bruxelles da nastavimo priču povezivanja samog festivala i Europske unije od koje možemo dobiti neke benefite da zaštitimo Splitski festival kao nematerijalnu kulturnu baštinu", kazao nam je za kraj Mrduljaš.
