Već smo ranije pisali da u pojedinim naseljima na istoku Splita, ali i u okolici Solina mještani muku muče s napadima divljih i napuštenih pasa. Nadležne službe svašta su poduzimale, ali očito je da taj problem još nisu riješile.
JEZIVA SNIMKA Poslušajte kako zvuči čopor pasa lutalica u noći kod TTTS-a
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Napad divljih pasa na splitskoj periferiji, u Kučinama uznemirujući prizori...
U posljednjim danima javljaju nam se uznemireni građani koji su doživjeli vrlo neugodna iskustva na splitskoj periferiji, ali i u Solinu. Neki od njih su gotovo napadnuti od bijesnih pasa.
Prestravljeni čovjek jučer nam je ispričao da se jedva izvukao od pokušaja napada. Od šoka mu je došlo loše i neugodne trenutke nam je detaljno prepričao.
"Prolazio sam kroz Splitsko polje i naišao na čopor pasa koji nisu bili niti malo ugodni. Zalijetali su se prema meni i nekako sam uspio pobjeći i izbjeći moguće napade. Može li se nešto poduzeti po tom pitanju, i hoće li Grad reagirati?" pita naš čitatelj.
"Od šoka nisam stigao ni slikati te užasne prizore"
Nadalje, govori nam da se taj problem mora riješiti, jer u opasnost dolaze i djeca koja s roditeljima znaju prolaziti tim putevima.
"Ovo je problem koji treba riješiti pod hitno jer ljudi znaju i s djecom prolaziti tim putovima i ne garantiram nikakve dobre ishode ako naiđu na te krvoločne beštije", govori nam te nastavlja:
"Prilikom šetnje nalazio sam se neposredno u blizini naselja Dračevac te sam ozbiljno zabrinut zbog toga što mi se dogodilo. Od šoka nisam stigao ni slikati te užasne prizore", zaključio je za Dalmaciju Danas čitatelj.
No, već danas - novi slučaj. Anonimni čitatelj kod Kučina je naletio na jezive i vrlo uznemirujuće prizore. Naime, divlji psi zaklali su nekoliko kokoši, a način na koji su ušli u kokošinjac dodatno ga je prestravio.
"Šetao sam ispod Kučina u polju i naletio sam na uznemirujuće prizore. Naime, vidio sam nekoliko zaklanih kokoši u jednom kokošinjcu koji je bio potpuno ograđen. Kada sam prolazio dalje, primijetio sam da su psi iskopali rupu u zemlji, prošli su ispod žice od kokošinjca te su zaklali nekoliko kokoši. Šteta je velika i neprocjenjiva", prepričava nam čitatelj koji je želio ostati anoniman.
"Ovi jezivi prizori su me uistinu uznemirili"
Jezivi prizori prestrašili su ga i uznemirili. Šokiran i preplašen fotografirao je 'pokolj' u kokošinjcu.
"Tko će odgovarati za ovu štetu? Je li vrijeme da nadležne službe nešto poduzmu po ovom putanju? Može li se divlje pse skloniti s ulica? Ovaj put su stradale kokoši, a nije isključeno da sutra pas ozlijedi nekog čovjeka. Ovi jezivi prizori su me uistinu uznemirili", govori za Dalmaciju Danas te nastavlja:
"Šokiran sam, užasno me strah. Neka službe napokon reagiraju", zaključio je.
Nadamo se da će nadležne službe hitno reagirati kako bi se ovaj problem što je moguće prije riješio. Građanima neka ovaj posljednji slučaj bude upozorenje...
Što učiniti kad vas ugrize neka životinja?
- Ugriznu ranu prvo treba dobro isprati sapunom i vodom pod mlazom tekuće vode da bi se s mjesta ugriza što učinkovitije odstranili slina i sekret.
- Javiti se svom obiteljskom liječniku ili na hitnu medicinsku pomoć gdje će se rana obraditi i dezinficirati. Ugrizne rane se u pravilu ne šivaju, osim kad su defekti kože i tkiva vrlo veliki. Provodi se zaštita protiv tetanusa i ordinira se antibiotska terapija (prema procjeni) radi sprečavanja sekundarne infekcije rane (kod ugriza/ogreba mačke da se spriječi bolest mačjeg ogreba).
- Nakon učinjene obrade treba se javiti u antirabičnu ambulantu na pregled s uputnicom liječnika obiteljske medicine.
Antirabična obrada
- Liječnik specijalist epidemiolog u antirabičnoj ambulanti nakon obrade rane ispita okolnosti koje su dovele do ugriza/ozljede pacijenta, napiše povijest bolesti te odlučuje o daljnjem postupku; tj. hoće li pacijent biti cijepljen protiv bjesnoće i hoće li primiti imunoglobuline protiv bjesnoće.
- Pristup svakom pacijentu je individualan, detaljan i temeljit, te se ništa ne prepušta slučaju. Nije svejedno da li je netko zadobio ugriz za glavu, vrat ili lice, da li se ugriz dogodio na golu kožu ili preko odjeće, je li ozljeda bila od poznate domaće životinje ili nepoznate, je li životinja bila isprovocirana...
- Ako je ozljeda nastala od bijesne ili na bjesnoću sumnjive životinje, nepoznate životinje ili životinje koja je nakon 10 dana nadzora pokazala znakove bjesnoće, cijepljenje protiv bjesnoće ozlijeđenog je obvezno, kao i primjena imunoglobulina (HRIG-a) – prema Pravilniku o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti NN 103/13. SZO je službeno odobrila dvije intramuskularne sheme postekspozicijskog cijepljenja: „Essenska shema“ na 0. dan, 3. dan, 7. dan, 14. dan i 28. dan po jednu dozu i "Zagrebačku metodu“ na 0. dan dvije doze, 7. dan i 21. dan po jednu dozu.
- Ako se radi o ugrizu životinje poznatog vlasnika potrebno je doznati je li životinja cijepljena protiv bjesnoće, ako jest, to je potrebno dokazati knjižicom cijepljenja. Epidemiolog šalje obavijest veterinaru i nalog za promatranje životinje, koje se vrši tijekom 10 dana i ukoliko u tom razdoblju životinja ne razvije znakove bjesnoće, to je potvrda da nije mogla prenijeti bjesnoću u trenutku ozljede. Slijedom tog nalaza koje veterinar šalje epidemiološkoj Službi prekida se cijepljenje.
- Ukoliko je ozljeda nastala od životinje koja je uginula ili je eutanazirana, mozak životinje se šalje u Veterinarski institut i ako se bjesnoća potvrdi cijepljenje se započinje ili nastavlja već započeto. U slučaju negativnog nalaza antirabična zaštita se prekida.
- O svakoj ozljedi i antirabičnoj obradi, bez obzira je li potrebno cijepljenje ili nije Antirabična ambulanta je dužna izvijestiti Veterinarsku inspekciju.
