O stanju u hrvatskom zdravstvenom sustavu i reformi zdravstva u Izvan okvira na N1 televiziji govorili su Lada Zibar iz Hrvatske liječničke komore i Leonardo Bressan iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
Jesu li liječnici spremni na reformu?
"Reforma je aktualizirana i povezuje se s aktualnim ministrom, ali to nije pitanje jednog ministra i jednog mandata. Nedostaje kontinuitet i cjelovitost", navodi Zibar.
Dodaje da treba definirati ciljeve reforme i trajno je provoditi. "To svakako premašuje mandat jednog ministra. Loše je to što svaki put kad se mijenja vlast, uvijek dolaze nove zamisli koje se najčešće ne realiziraju do kraja, a onaj tko odlazi ili bude u oporbi, koristi to u dnevnopolitičke svrhe."
"Liječnici vape za nekim tko će posložiti stvari"
Zibar također ističe da bi po pitanju reforme trebao postojati neki politički konsenzus. "Liječnici su odavno spremni i odavno vape za nekim tko će posložiti sve stvari na svoje mjesto. Ali to je jedan proces koji se ne počinje sa svakim novim mandatom iz početka. To mora biti društveni konsenzus, da se započne projekt koji će trajati 5, 10 ili 20 godina", dodaje Bressan.
"Ne može se svaki ministar ili vlada kad stupi na vlast postaviti ‘svijet počinje sa mnom'", dodao je.
Novom reformom se predviđa i provođenje obveznih sistematskih pregleda od sljedeće godine.
"U medicini postupate po određenim smjernicama koje svoj temelj imaju u dokazima. Svaka novina bi trebala imati dokaz u temeljima o učinkovitosti. Ako imate dokazan ishod, onda idete u novu dijagnostičku ili terapijsku priču, u ovom slučaju sistematske preglede. Ishodi koji se očekuju kod ovakvih pregleda su bili vrlo opći. Ono što danas postoji od tih dokaza ne govori u prilog da bi sistematski pregledi to riješili. Nažalost je to tako", objasnila je Zibar.
"Kadra nema, ljudi odlaze gdje im je bolje"
Što je s listama čekanja, može li doći do gužvi, bi li došlo do većeg pritiska?
"Tu tek nema realnog okvira u koji bi se mogli uklopiti sistematski pregledi. Liste čekanja su i ovako velike, ne možemo taj posao određivati unutar zadanih normi jer bi liste čekanja bile još veće", dodaje Zibar.
Pojasnila je to na konkretnom primjeru. "Norma predviđa da klinički pregled traje 30 minuta, a ja sam danas imala oko 27 pregleda, 3 ultrazvuka, jednu biopsiju pa sad to rasporedite u jedno normalno vrijeme… To je nemoguće."
Zibar je navela da je problem i nedostatak ljudi. "Kadra nema, trend je da ljudi odlaze gdje im je bolje. Unutar reformi treba naći modus da se zaustavi odljev liječnika."
"Sistematski pregled nije administrativni, nego stručno-medicinski postupak", nadovezao se Bressan.
"Samo 10% liječnika radi dvojno"
Zibar i Bressan su komentirali i dvojnu praksu koja podrazumijeva rad u javnom zdravstvu, a u slobodno vrijeme i u privatnom zdravstvu. Zibar navodi da se propisi nisu mijenjali od 2016. godine po tom pitanju te da im ovakav zakon odgovara.
"Činjenica je da samo 10% liječnika radi dvojno, i u sustavu javnog zdravstva i privatno. Ako postoji neka zlouporaba, to svakako treba sankcionirati, mi ne bježimo od toga. Pitanje je postoji li i u kojoj mjeri. Činjenica je da se vjerojatno radi o nekom malom broju takvih propusta i da ne treba zbog toga čitav sustav, koji je dobar kao takav, sankcionirati", ističe Zibar.
Dodaje da ako i postoji korelacija između dvojnog rada i lista čekanja, ipak je malo vjerojatno da bi 10% u bilo kojoj promjeni propisa riješilo liste čekanja. "To je nerealno. Rješenje je u tome da treba zaposliti više liječnika. Nemam dovoljno liječnika i drugog zdravstvenog osoblja", istaknula je Zibar.
"Centralni generator listi čekanja je centralna država jer ne smijemo zaboraviti da imamo presumpciju krivice – liječnik je u startu kriv, svi drugi građani su nevini, a sud će dokazati je li kriv ili ne", dodaje Bressan.
"Budućnost je crna"
Osvrnuo se i na nedostatak kadra, navodeći da je "budućnost crna".
"Već sada imamo oko 200 liječnika koji su u mirovini, ali ostaju raditi u sustavu da se sustav ne bi urušio. Ne znam koliko još mogu izgurati… Imamo ogroman broj onih koji su pred mirovinom, koji su iscrpljeni s ove dvije godine pandemije i administrativnim preopterećenjem, pa nisam siguran da će zahtijevati produženje. Budućnost je crna", kazao je Bressan.
Predloženim izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama velik broj hrvatskih građana mogao bi ostati bez vozačke dozvole, upozorila je u ponedjeljak Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) te ponovno pozvala saborske zastupnike da reagiraju na predložene izmjene. Bressan ističe da je zakon loš jer se nije saslušala struka. Dodaje da će problem nastati pri primjeni zakona.
"Preširoko se definiralo stanja koja su po predlagaču nespojiva sa sigurnim upravljanjem vozilom. Predviđa kazne za nas liječnike ako ne prijavimo policiji takvo stanje", navodi Bressan.
"Bit će problema", dodao je. Navodi da bi austrijski model bio najbolji za primijeniti u Hrvatskoj, a to podrazumijeva da liječnik upozori pacijenta na stanje, upiše to u medicinsku dokumentaciju, a nakon toga je pacijent odgovoran da se pridržava dobivenih uputa.
