U Splitu se danas održava 23. (tematska) sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije.
Dnevni red
1. Uvodno izlaganje predsjednika Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije
2. Izlaganje predstavnika Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade (gđa. Željka Josić, dr.med., državna tajnica i gđa. Emina Kovačević, tajnica kabineta)
3. Izlaganje župana Splitsko-dalmatinske županije
4. Izlaganje doc.dr.sc. Stjepana Šterca, profesora i demografa
5. Izlaganje prof.dr.sc. Zdenka Babića, profesora na Pravnom fakultetu, Sveučilišta u
Zagrebu
6. Izlaganje gđe. Ruže Kovačević Bilić, privremene pročelnice Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Trogira
7. Izlaganje gosp. Ive Radice, gradonačelnika Grada Visa
8. Izlaganje gosp. Perice Bosančića, načelnika Općine Dugopolje
9. Izlaganje gđe. Petre Radić, načelnice Općine Podgora
"Prema zadnjem popisu stanovništva dobili smo određene podatke. Nismo s njima najsretniji, no ono što smo znali je da će doći do određenog pada broja stanovnika. To se i dogodilo. Ono što nam se događa je da broj živorođenih iz godine u godinu pada. Covid je donio da se povećava i broj umrlih, no to je sada u padu. Hrvatsko stanovništvo je staro. Suočili smo se s još jednom pojavom, a to je da se naše malo tržište rada otvorilo i tada smo počeli bilježiti negativni saldo - puno više ljudi se iseljava, a manje useljava. Gubili smo one mlade, radno sposobne ljude. Trebamo voditi računa kako privući ljude, ali i kako zadržati postojeće stanovnike", kaže državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.
Usporedila je SDŽ s Finskom. Kaže da SDŽ, baš kao i Finska, ima sve što jednoj državici treba.
Šolta, Podstrana i Sutivan su općine SDŽ koje bilježe porast broja stanovništva, dok su Gradac, Prgomet i Cista Provo one koje su izgubile najviše stanovnika, navela je Josić.
Što se tiče osoba koje su se doselile od 2022. godine, većina je stranaca.
Trenutno je u izradi javno savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu.
"Odlučili smo povećati broj razreda, korisnika i proračunsku osnovicu. Povećat ćemo broj korisnika. Dječji doplatak će moći ostvarivati oni koji imaju 619 eura po članu, do sada je to bilo nešto više od 300 eura. Sva djeca koja imaju teškoće sa zdravljem dobit će svoje mjesto u zakonu. Svi naši korisnici koji imaju djecu s teškoćama u razvoju, moraju se vještačiti za svaku kategoriju. Dogovorno sa socijalom smo riješili da ta djeca dobiju svoj dio i da se jednom vještače", kaže Josić.
Navela je da se kontinuirano ulaže na području SDŽ.
Navela je zatim i mjere jedinica lokalne samouprave na području SDŽ.
"Tu je tvoj dom je jedan od najuspješnijih projekata jer se odnosi na ruralna područja", kazala je državna tajnica.
Istaknula je neke zanimljive mjere u pojedinim općinama.
Za kraj je navela da je njezin ured otvoren za suradnju sa svima.
Nakon državne tajnice za govornicu je stigao župan SDŽ Blaženko Boban.
"Demografija je nulti problem u RH, ali i u cijeloj Europi. Mislim da smo jedino tijelo koje ima tematsku sjednicu o ovom problemu. Mislim da nijedna županija nije imala tematsku sjednicu na ovu temu", kazao je na početku župan Boban.
Kaže da imamo puno primjera dolaska mladih ljudi u RH, ali češće čitamo o onima koji odlaze.
"Ovo je porazna brojka, broj novorođenih pada. 2021. godine bilo je 6005 umrlih, to je znak da je covid ostavio trag. Pada broj rođenih, ali to je zbog egoizma. Rijetko ćete vidjeti obitelji s više djece, postali smo egoistični, to je moj osobni stav", kaže župan Boban.
Nabrojao je zatim projekte koje županija provodi. Jedan od njih je Tu je tvoj dom.
"Najviše ugovora ostvareno je na imotskom i sinjskom području", naglasio je Boban.
Naveo je da je 2018. godine uvedena mjera potpore za novorođenu djecu, kao i da je najnoviji projekt "Budi tu" koji pomaže obiteljima s troje ili više djece koja se školuju. Još su tu mjere besplatnih udžbenika, marendi,..., a u planu su i vaučeri za izvanškolske aktivnosti djece.
"Back to the roots" je naziv projekta koji bi uskoro trebao u realizaciju. Želi se privući naše ljude iz inozemstva na način da će 30 ljudi šest mjeseci primati po 500 eura mjesečno.
Stjepan Šterc, profesor i demograf, kaže da je ovo prvi put da se o ovom pitanju otvori izvanredna sjednica.
"Mi demografski nestajemo", jasan je prof. Šterc.
Izgubili smo 200 tisuća ljudi prirodnim putem od 2010. do 2021. godine te nismo strateški reagirali, istakao je Šterc.
SDŽ je u deset godina prirodnim putem izgubila deset tisuća ljudi, a posljednjih godina gubi 1500 osoba.
"To nam ukazuje da je potrebno zajedništvo, strateške mjere i prihvaćanje ključne problematike ove zemlje", kaže dalje.
Ističe i da gubimo učenike na godišnjoj razini.
"Moramo složiti poticajne modele povratka stanovništva, osloboditi ih poreza na dobit. To je jedna politička odluka", naglašava demograf.
Naveo je nekoliko modela po kojima bi se moglo riješiti ovaj problem. Ističe da bi se mladim obiteljima trebalo dati mogućnost da kupe stan na način da im se da kredit, a ovisno o broju djece će vraćati taj kredit. Tvrdi da u proračunu ima novca, da ga je proučio stavku po stavku. Mnogo se novca daje za razne stvari, mnogo nebitnije od ove teme, tvrdi prof. Šterc.
Zdenko Babić s Pravnog fakulteta u Zagrebu govorio je o važnosti ulaganja u djecu.
"Ulaganja u djecu su vrlo isplative investicije. Današnja djeca su nositelji sutrašnjeg ekonomskog razvoja", kaže Babić.
Odrastanje u uvjetima siromaštva utječe na razvoj djece, kaže Babić. Ističe da je vaučer za vanškolske aktivnosti koji SDŽ planira uvesti jako dobra mjera. Također je jako važno kreirati poticaje za bolju integraciju mladih, za njihovo zapošljavanje.
Naveo je također, a to je već spomenula i državna tajnica, izmjene što se tiče dječjeg doplatka. Cenzus bi se povećao na 619 eura po članu kućanstva. Do sada je taj iznos bio 309 eura po članu obitelji.
Iznio je zatim poljski primjer. Uveden je program "500+ obitelj", što je kada se prebaci u euro bilo nešto više od sto eura koji se izdvajao obitelji. Dobrobit ovakve mjere je smanjenje stope siromaštva. Ovakvi programi pomažu da obitelji s više djece uključe djecu u različite aktivnosti.
Zaključio je da su ulaganja u djecu i obitelj u Hrvatskoj ispod europskog prosjeka, kao i da bi trebalo djeci osigurati besplatan vrtić.
Ruža Kovačević Bilić, privremena pročelnice Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Trogira, iznijela je osnovne podatke o gradu Trogiru. Neki od ključnih izazova su odlazak mladih, problem stambenog zbrinjavanja, tržište rada, sezonalnost turizma i rodna (ne)ravnopravnost.
Grad Trogir izdvaja 25 posto proračuna u svrhu demografije - za novorođene, potpore obiteljima s troje i više djece, besplatne udžbenike,...
Ivo Radica, gradonačelnik grada Visa kaže da se 2010. krenulo u izradu razvojne strategije grada Visa.
"Imali smo stari vrtić. Nije bilo jaslica, nije bilo cjelodnevnog boravka. Krenuli smo u izgradnju vrtića. To je važno jer ne možete ići na posao ako nemate jaslice. Ako ih imate, možete ići na posao nakon godine dana. Tada je bilo 56 polaznika, a danas ih je 93. Imamo logopeda, glazbeni odgoj, psihologa i sve ono što je potrebno. Ne slažem se da vrtić bude besplatan, mislim da moramo nešto izdvojiti za vrtić", kaže Radica.
U Visu su i osnovna i srednja škola, a rade u jednoj smjeni.
"Srednje škole na otocima su jedna od najvažnijih stvari. To je bitno za demografiju", kaže Radica.
Grad Vis izdvaja novac za svako novorođeno dijete, a isto tako su osigurali i POS-ove stanove za mlade obitelji.
O stanju u svojoj općini govorio je načelnik Dugopolja Perica Bosančić.
Općina Dugopolje je imala rast od 9 posto što se tiče broja stanovnika. Stopa nezaposlenosti je oko 4 posto.
"Ima 15-ak godina da je općina Dugopolje isplanirala četiri stambene zone. Imamo pozitivnu migracijsku sliku, a to će rezultirati i boljim natalitetom", kaže Bosančić te kaže da općina ima jednak broj umrlih i novorođenih.
Kapacitet vrtića se povećava jer Dugopolje ima dosta mladih obitelji. Ono što ga ne veseli jest činjenica da je cijena kvadrata u Dugopolju dosegla 2.600 eura po kvadratu.
"Nakon vrtića, plan je pobrinuti se za osnovnoškolsko obrazovanje. Imat ćemo nastavu u jednoj smjeni, također i produženi boravak. Dakle, za mlade obitelji imamo riješen i predškolski program, ali i osnovnoškolski će biti riješen", kaže Bosančić te ističe da su izgrađena nova dječja igrališta, nogostupi,...
Dugopolje se može pohvaliti obiteljima s više djece, imaju čak jednu s 14 djece. Općina svako novorođeno dijete nagrađuje s određenim iznosom novca.
Petra Radić, načelnica općine Podgore, pitala je ima li u vijećnici koji vijećnik mlađi od 30 godina. Kazala je da je ona napunila 30 godina, ali da ode sada na porodiljni - ne zna tko bi je mogao naslijediti na njezinoj funkciji.
Kaže da je jedno ljeto živjela u Americi, ali se vratila jer je smatrala da će u Hrvatskoj biti dobro.
"Kad dođete na mjesto dužnosnika, onda shvatite koliko ste zakinuti kao žena. Tu smo na razni Afrike", kazala je Petra Radić.
Kaže da mnogo mladih iseljava, najviše zbog - nesigurnosti.
"Imamo većinu mjera koje su naveli čelnici prije mene, mi to sve imamo. Sve je to flaster na transplantaciji srca", kaže Radić te dodaje da moramo imati još bolje mjere.
U Hrvatskoj je najtraženije zanimanje konobar. Mladi s fakultetima nisu konkurentni na tržištu, ističe.
"Kako s cijenom kvadrata od tri tisuće eura možemo objasniti mladima da je tu njihov dom?", pita se Radić.
Bitno je krenuti odmah s podizanjem kvalitete života ljudi, ističe Radić.
"Kvaliteta života i sigurnost su jedino zbog čega će ljudi ostati", kaže načelnica općine Podgora.
RASPRAVA
Nakon kratke pauze za ručak počela je rasprava.
Nakon izlaganja Siniše Marovića, načelnika općine Postira, javio se za riječ Miro Bulj.
"Nije hrvatska Vlada ništa dala ljudima, nego je izmuzla. Ono što je bilo 5 kuna, sada je 5 eura puta PDV", kaže Miro Bulj.
"Predlažem da se mene izbaci iz ove radne skupine, a stavi kolega Bulja", odgovorio je Marović.
Daša Dragnić smatra da nije egoizam razlog zašto ljudi nemaju više djece. Drži da su razlozi dublji.
"Što je cilj sjednice, osim da nam prođe vrijeme?", zapitao se vijećnik Bulić. Dodao je da županije treba ukinuti.
Toni Garac mu je kazao da se onda nada da se na idućim izborima neće pojaviti.
Bulić kaže da to što bi ukinuli županije ne znači da će nestati lokalna uprava i samouprava, samo će - biti drugačije.
Nakon nekoliko replika Bulić kaže da to što je SDŽ jedina županija koja ima ovakvu sjednicu uopće - nije dobro.
Daša Dragnić na rubu suza je rekla da je tužno što ne možemo postići to da postignemo maksimum i da nam bude dobro.
"Treba govoriti o dobrim stvarima, opće stanje je loše, tako ne možemo ni misliti na djecu. Tko je odgovoran da su vrijednosti u ovom društvu okrenute naopako? Skupila sam tri istraživanja o mladima, kažu da je društveni položaj mladih u RH pogoršan u odnosu na ranije. Mi imamo radna mjesta za konobare i čistačice, što će raditi ovi drugi. Naravno da će mladi otići tamo gdje mogu raditi, a mi ćemo uvoziti ljude iz Nepala. Problem je strukture gospodarstva. Šta bi trebao mladi čovjek s fakultetom, ostati ovdje i konobariti jer voli svoju zemlju", kaže Daša Dragnić.
Kazala je da su mladi 2017. godine odseljavali od roditelja sa 32 godine, a sada je ta dobna granica još veća. Također smatra da se mladi učlanjuju u stranke, samo da bi si osigurali posao ili neke druge benefite.
Javilo se nekoliko vijećnika za repliku, čini se kao da nema kraja. Bilo je tu malo i povišenih tonova, prozvalo se Dragnić za politikanstvo. S gnušanjem je odbacila te tvrdnje.
SDP-ova vijećnica Jakšić prozvala je HDZ i premijera Plenkovića koji "nam svakodnevno docira". Javila se vijećnica Baričević, nastavilo se "pleskanje" po stankama, na što je Jakšić pozvala glasače: "Ako misle ostati u Hrvatskoj, neka ne glasaju za HDZ".
Župan Boban slaže se s Dašom Dragnić da se obavi istraživanje vezano uz demografiju. Pojasnio je da mu je ova tema jako važna, prevažna.
Boban smatra da se mladi ne odlučuju na upisivanje studija medicine zbog apartmana.
"Žao mi je što na takav način odgajamo djecu", kaže župan Boban. Izazvalo je i to nekoliko reakcija.
"Potrebno je ulagati puno više javnog novca u demografsku obnovu", kaže među ostalim Mate Šimundić.
