No, potencijal poluotoka mnogo je veći, primjerice u uzgoju ljekovitog bilja poput lavande i smilja. No, kao i većina ostalih proizvođača na cijeloj obali, i uzgajivači na Pelješcu bore se s još nepoznatom i zasad neizlječivom bolešću lavande koju uzrokuje - globalno zagrijavanje.
Uzgojem lavande i smilja obitelj Šatara bavi se već deset godina. U berbu kreću u zoru ili sumrak, kad bumbari i pčele spavaju, a proizvode balzame, ulja i hidrolate, piše HRT.
- Ja sam prije četiri godine sadila lavandu, sad mami tamo pomažem kao pakirati sve njezine proizvode, kazala je Tonka Šatara.
- Lavanda standardno, onako, djeluje opuštajuće, evo i ovdje dok beremo, nekako, umorimo se, ali super nam je, rekla je Nikolina Šatara, uzgajivačica ljekovitog bilja u Stonu.
Lavanda je biljka koja može živjeti i nekoliko desetljeća, no posljednjih godina suočava se s nepoznatom bolesti.
- Znači, ovo se pojavilo kod mene prije nekih sedam, osam godina. I, nažalost, pričao sam s prijateljima na Hvaru, zasad nema lijeka. Jako je grubo, počne se sušiti u sredini, kao da si ga nekom kemikalijom spalio. Ovo kako ide, zaraženo je sve, i rasadnici, i vidjeli ste oko kuća, što ljudi posade za ukras, da im se osuši, ispričao je Antonio Šatara, uzgajivač ljekovitog bilja u Stonu.
Agronomski stručnjaci nisu izolirali uzročnika, kojemu, smatraju, pogoduje globalno zatopljenje.
- Nije još definirano točno da je izolirana jedna gljivica, radi se uvijek o kombinaciji gljivica. I za početak nekakav naš savjet bi bio da u samoj sadnji se stavi dosta stajskoga gnojiva, napomenuo je Frano Mihlinić, Uprava za stručnu podršku u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Lavanda je dragocjena, ne samo zbog opuštajućeg mirisa i privlačenja oprašivača nego i zbog blagotvornog djelovanja na kožu i živčani sustav. Stoljećima je dio Mediterana, stoga se uzgajivači nadaju ozbiljnijim istraživanjima i pronalasku lijeka za biljku koja već stoljećima liječi ljude.
