Računanje datuma Uskrsa ili komputski račun (lat. computus) srednjovjekovni postupak je kojim se određuje datum Uskrsa u crkvenim kalendarima kao što je opći rimski kalendar.
Određivanje datuma Uskrsa povezano je s usklađivanjem trajanja solarne i lunarne godine i solarnog sa židovskim lunarnim kalendarom. Dana 14. "nisana" (mjesec židovskog kalendara), Isus i njegovi učenici, slavili su "pashu", praznik kad su se Židovi prisjećali izlaska iz Egipatskog ropstva.
Izvorno pravilo je bilo da se Uskrs slavi na nedjelju koja pada nakon punog mjeseca iza proljetne ravnodnevice. Prema tom računu Uskrs je padao u nedjelju nakon 21. ožujka, 14 dana nakon početka crkvenog mlađaka (datuma početka novog mjeseca u lunarnoj godini). Datum crkvenog mlađaka, odnosno usklađivanje trajanja lunarne i solarne godine određivalo se s pomoću epakta. Astronomski točni datumi punog mjeseca i proljetne ravnodnevice ponekad nisu bili jednaki datumima iz propisanog komputskog postupka.
Od 16. stoljeća računanje datuma Uskrsa se razlikuje u istočnoj i zapadnoj crkvi.
Prema pravilu Katoličke crkve, datum Uskrsa se određuje kao prva nedjelja koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum može biti u rasponu između 22. ožujka i 25. travnja, pa je zato Uskrs pomični blagdan.
Ove godine proljetna ravnodnevica (ekvinocij) dogodila se 20. ožujka (u 22 sata i 58 minuta). Uštap je bio 21.3. u 2:43 i Uskrs, koji pada na prvu nedjelju nakon prvog uštapa nakon ekvinokcija, trebao je po toj definiciji biti u ožujku. Međutim, zapadna Crkva ekvinocij uvijek računa 21. ožujka, iako to astronomski u ovom stoljeću ne odgovara stvarnom stanju u sunčevom sustavu jer proljeće u ostatku stoljeća počinje 20. ili čak 19. ožujka. Tako da smo Uskrs ove godine proslavili mjesec dana iza, odnosno 21. travnja.
