Da je Hrvatska visoko korumpirana zemlja u kojoj poveći broj državnih dužnosnika i stranačkih poslušnika svih vrsta svoje funkcije koristi za osobno bogaćenje umjesto za rad za opće dobro, i nije neka tajna. Uostalom, o takvim primjerima već je ispisana tona novinskih tekstova, a i poveći broj optužnica USKOK-a. No detalji koji isplivavaju na površinu vezani za uhićenje Josipe Rimac, HDZ-ove uzdanice, bivše gradonačelnice Knina i dojučerašnje državne tajnice u Ministarstvu uprave, mogli bi ući u anale hrvatske politike. Ili barem onog dijela koji je čvrsto slizan s korupcijom i raznim pogodovanjima, piše Večernji list.
Sastajali se i za karantene
Priča koja je dovela do njezina uhićenja te uhićenja još 12 osoba, među kojima su i bliski suradnici dvoje aktualnih HDZ-ovih ministara, klasična je hrvatska priča u kojoj se isprepliću ekonomija, politika, stranačka podobnost, nepotizam i korupcija. Josipa Rimac prvoosumnjičena je u toj priči, u kojoj je svoj politički utjecaj i poziciju koristila kako bi one na stranačkoj hijerarhijskoj ljestvici ispod sebe navela da naprave nešto čime bi se pogodovalo trećim osobama. Za takvu “pomoć” od poduzetnika kojima je “pomagala” tražila je novac pa čak i da se na njezino ime prepiše građevinsko zemljište. Sve ono za što je osumnjičena počinila je od početka 2019. pa do svibnja 2020. godine, pri čemu se s nekim suosumnjičenicima sastajala i tijekom koronakrize.
A sve to vrijeme USKOK ju je, po svemu sudeći, tajno pratio i prisluškivao. I tko zna do kada bi to tajno praćenje potrajalo i što bi se još doznalo da Josipa Rimac, kako je neslužbeno potvrđeno iz izvora bliskih istrazi, prije neki dan u svojem vozilu nije otkrila “bubu”. S “bubom” je otišla u policiju, što je bio znak da je akcija otkrivena, pa su u petak uhićeni i ona i njezini suosumnjičenici. Osumnjičena je za pogodovanje poduzetnicima Milenku Bašiću, Draganu Stipiću, Anti Sladiću i Josipu Ravliću u poslovima s vjetroelektranama i poljoprivrednim poticajima.
U slučaju Bašića i Stipića, čija je tvrtka Lager Bašić od C.E.M.P.-a preuzela projekt gradnje vjetroelektrana na području Ervenika i Knina, Josipa Rimac osumnjičena je da im je ishodovala nastavak gradnje projekta iako nisu zadovoljavali sve propisane uvjete. Sumnjiči je se i da je zatražila da za osiguranje vjetroelektrana angažiraju osobu po njezinu izboru, koja će potom sklopiti policu osiguranja s C.E.M.P.-om. Ta osoba trebala je biti njezina sestra Nedjeljka Radić, koja radi u jednom osiguravajućem društvu, a nakon što bi polica bila sklopljena, Nedjeljki Radić bila bi isplaćena provizija, a dio te provizije, 45.000 eura, trebao je pripasti Josipi Rimac. Zauzvrat je ona od Krunoslava Jakupčića, predsjednika uprave Hrvatskih šuma, tražila da povuče odluke prema kojima je C.E.M.P. Hrvatskim šumama bio dužan platiti 6,9 milijuna kuna naknada. Te je naknade C.E.M.P. izbjegavao platiti od 2015. godine. Povlačenjem odluka C.E.M.P. bi zbog izmjene pravilnika profitirao te bi platio oko milijun kuna manje naknada.
Nadalje, Josipa Rimac osumnjičena je i da je od Jakupčića i Ivana Melvana, voditelja ispostave Hrvatskih šuma u Splitu, tražila da Hrvatske šume povuku negativna mišljenja koja su dala C.E.M.P.-u. U to su vrijeme Hrvatske šume protiv C.E.M.P.-a vodile sudski spor radi naknade štete, što je Josipa Rimac, zahvaljujući svom položaju, znala. No usprkos tome tražila je da se negativna mišljenja izdana C.E.M.P.-u povuku, a pod njezinim pritiscima oni su to i učinili. Zahvaljujući tome, C.E.M.P. je, iako nije zadovoljavao sve uvjete, ishodovao uporabne dozvole.
Bivša državna tajnica osumnjičena je i da je od prosinca 2019. do 18. svibnja 2020. godine od Tomislava Jurekovića, predsjednika Upravnog vijeća HERA-e, ishodovala da Bašićevoj tvrtki omogući status povlaštenog proizvođača električne energije, odnosno da mu omogući da ono što proizvede naplati po većoj cijeni. Sumnja se da je Bašiću omogućila da proizvedenu struju umjesto po 43, naplati po 94 eura po megavatu što je uvećanje od 118 posto. Da bi Bašić tako mogao poslovati, Jureković je, kako se sumnja, donio zakonski akt kojim se takva isplata regulira.
I dok je Josipa Rimac, kako je se sumnjiči, za svoja posredovanja od Bašića i Stipića tražila samo novac, u slučaju Ante Sladića, koji se bavi uzgojem stoke, i Josipa Ravlića osim novca tražila je i da se na njezino ime prepiše građevinsko zemljište pokraj Rogoznice od 6500 četvornih metara. Njih se dvojica sumnjiče da su od Rimac tražili da utječe na Ružicu Njavro, šeficu kabineta u Ministarstvu poljoprivrede i članicu Upravnog vijeća Agencije za plaćanje u poljoprivredi, kako bi osigurala izmjenu Uredbe o zakupu šumskog zemljišta, i to tako da se ta uredba prilagodi potrebama tvrtki Sladića i Ravlića. Tim izmjenama njih bi dvojica dobila veće iznose državnih poticaja i potpora, a dobila bi i više državnog zemljišta u zakup. Kako bi se sve to ostvarilo, Sladić i Ravlić su od Marinka Tokmakčije, inače kninskog gradskog vijećnika, tražili da utječe na Natašu Turbić, HDZ-ovu načelnicu Gračaca, da im osigura raspisivanje natječaja za zakup krških pašnjaka. U natječaju su trebali biti navedeni uvjeti prema izmijenjenoj uredbi, odnosno oni uvjeti koji bi odgovarali tvrtkama Sladića i Ravlića.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
