Od vrelog srpnja u Splitu se vodi usijana rasprava o sudbini Gradskog stadiona Poljud. Prvo su prevladavale ideje o rušenju „poljudske ljepotice“, najpoznatijeg djela arhitekta Borisa Magaša, da bi arhitektonska struka, pojedinci i udruga arhitekata, javno mnijenje i poneki novinari uspjeli zaustaviti taj populistički i gotovo anonimni rušilački pohod. Pogledi na daljnju obnovu i sanaciju Poljuda okreću se u smjeru njegove rekonstrukcije. Čuju se različiti prijedlozi, inicijative i nude svakakvi predlošci, piše Nacional.
Nacional je, međutim, dobio uvid u originalni projekt rekonstrukcije stadiona u Poljudu čiji je autor upravo slavni arhitekt Boris Magaš, i to zahvaljujući gradonačelniku Nove Gradiške, diplomiranom arhitektu Vinku Grgiću, koji je prije više od dvadeset godina bio blizak suradnik profesora Magaša. Prijedlozi rekonstrukcije Poljuda, koje Nacional objavljuje zahvaljujući ljubaznosti Vinka Grgića, nastali su 2006. godine na poticaj hrvatske vlade i tadašnjeg premijera Ive Sanadera i HNS-a i tadašnjeg mu predsjednika Vlatka Markovića, u specifičnim okolnostima kandidature Hrvatske i Mađarske za EURO 2012. godine. Europsko prvenstvo u nogometu naposljetku je odigrano u Poljskoj i Ukrajini.
„Potreba za rekonstrukcijom poljudskog stadiona, odnosno, sam projekt krenuo je vrlo naglo i vrlo intenzivno, odmah nakon što su Hrvatska i Mađarska izborile drugi krug kandidature za EURO 2012. godine. Prema tadašnjim napucima, u rekonstrukcije su tom prigodom trebali ići stadioni u Zagrebu, Splitu i Rijeci“, prisjetio se Vinko Grgić, tada mladi arhitekt i čovjek od povjerenja akademika Magaša.
„U vrlo kratkom razdoblju od svega nekoliko mjeseci trebalo je izraditi idejne studije stadiona. Početkom 2006. godine pozvao me je profesor Magaš i na temelju naše višegodišnje suradnje, predložio mi da krenemo u projekt rekonstrukcije ‘poljudske ljepotice’. Ako se u Splitu doista želi provesti rekonstrukcija stadiona Poljud, najbolje je, najzdravije i najnormalnije ne tražiti neka druga autorska rješenja, već provesti rekonstrukciju po originalnim zamislima i rješenjima profesora Magaša kao autora arhitektonskog projekta Stadiona u Poljudu iz 1979. godine“, istaknuo je Vinko Grgić.
Taj projekt rekonstrukcije Poljuda već je pokazan stručnim osobama bliskim Vladi premijera Plenkovića koje će pratiti realizaciju dvaju projekata, Maksimira i Poljuda, koji su dobili status projekata od nacionalnog značaja. Tako je projekt rekonstrukcije Poljuda dobio i prve stručne komplimente.
Kako je u Splitu uopće došlo do situacije da se kalkulira, prognozira i najavljuje mogućnost rušenja stadiona izgrađenog po projektu arhitekta Borisa Magaša, jednog od simbola suvremenog Splita, za mnoge identifikacijske vrijednosti grada poput Dioklecijanove palače?
Gradonačelnik Splita Tomislav Šuta pokrenuo je sredinom srpnja, samo tjedan dana nakon velikog nevremena s tragičnim posljedicama za Marjan i višemilijunskim štetama na stadionu u Poljudu, lavinu reakcija, potpisanih i nepotpisanih vijesti i komentara potaknutih najavom mogućnosti rušenja „poljudske ljepotice“, remek-djela arhitekta Borisa Magaša. Šuta je doista tih dana bio poništio natječaj za obnovu Poljuda vrijedan 20 milijuna eura, raspisan u mandatu bivšeg gradonačelnika Ivice Puljka po načelu „projektiraj i gradi“, s čime se ni ranije nije slagao. Vrlo nespretno su iz Grada Splita komunicirane poruke po kojima gradonačelnik Šuta planira prvo za stadion izraditi studiju izvodljivosti, a potom i raspisati referendum na kojem bi se Splićani izjasnili žele li obnovu, rekonstrukciju ili gradnju novog stadiona na istom mjestu ili na Brodarici. Takve poruke odmah su u javnosti otvorile opciju u kojoj je moguće stadionu koji je projektirao profesor Magaš, izgrađenom 1979. godine radi održavanja Osmih mediteranskih igara u Splitu, ukinuti 2015. godine dodijeljen mu status kulturnog dobra Republike Hrvatske i – srušiti ga, piše Nacional.
Poništenje natječaja za sanaciju stadiona u Poljudu zamišljeno u tri faze, tako je otvorilo pitanja i sugerirao različite odgovore, među kojima je tijekom srpnja dominiralo mišljenje anonimne mase da „Poljud treba srušiti, na njegovom mjestu sagraditi novi stadion i od toga se više ne smije bježati“. Sve dok se protestima i upozorenjima nije oglasila arhitektonska struka, od doajena hrvatske arhitekture do mladih arhitekata, koji su s jedne strane izrazili zgražanje nad mogućim rušenjem Poljuda i s druge strane divljenje prema arhitektonskoj viziji velikog arhitekta Magaša, koji je preminuo 2013. godine. Splitu je izvjesno potreban novi stadion, no Split ne smije izgubiti Poljud.
U tome pravcu išla je i reakcija Društva arhitekata Split (DAS), koje je za budućnost Poljuda kao „simbola grada i dijela njegove kolektivne memorije“ zatražilo izradu stručne studije slučaja koja bi trebala komparirati najmanje tri realna scenarija: obnovu postojećeg stadiona u izvornom obliku, prema faksimilima, potom obnovu uz prostorne i funkcionalne nadogradnje te izgradnju novog stadiona na alternativnoj lokaciji, jer se „sudbina Poljuda ne smije prepuštati interesnim skupinama niti provoditi kroz populističke referendume“.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
